Najskandalozniji bojkoti Olimpijskih igara (foto)

© REUTERS / Ricardo MoraesMaskota Olimpijskih igara u Riju Vinisijus na ceremoniji postavljanja Olimpijskih krugova na plaži Kopakabana u Rio de Žaneiru 21. jula 2016.
Maskota Olimpijskih igara u Riju Vinisijus na ceremoniji postavljanja Olimpijskih krugova na plaži Kopakabana u Rio de Žaneiru 21. jula 2016. - Sputnik Srbija
Pratite nas
U nedelju je MOK doneo odluku da ne zabrani učešće celokupnoj reprezentaciji Rusije na Olimpijskih igrama 2016. i ostavio odgovarajućim međunarodnim federacijama da donesu odluku da li će pojedini ruski sportisti učestvovati na takmičenjima.

MOK je takođe istakao da će ruski sportisti koji su koristili doping sredstva biti suspendovani sa takmičenja, uključujući i ruske atletičare koji neće učestvovati na OI u skladu sa prethodno donetom odlukom IAAF.

Međutim, ovo nije prvi put da su takvi skandali izbili na Olimpijskim igrama. Sputnjik vam predstavlja neke od najupečatljivijih i najkontroverznijih slučajeva u istoriji.

Letnje olimpijske igre u Antverpenu 1920.

Prvi put je Međunarodni olimpijski komitet odbio učešće nekoliko zemalja iz političkih razloga.

© AP PhotoAmerikanac Čarls Čarli Pedok (2D) stiže prvi na cilj u trci na 100 metara na Olimpijskim igrama u Antverpu 1920.
Amerikanac Čarls Čarli Pedok (2D) stiže prvi na cilj u trci na 100 metara na Olimpijskim igrama u Antverpu 1920. - Sputnik Srbija
Amerikanac Čarls Čarli Pedok (2D) stiže prvi na cilj u trci na 100 metara na Olimpijskim igrama u Antverpu 1920.

Nemačka, Austrija, Mađarska, Turska i Bugarska su suspendovane zbog izbijanja Prvog svetskog rata. Organizatori, takođe, nisu pozvali ni sportiste iz SSSR-a, ignorišući novi sovjetski režim.

Letnje olimpijske igre u Berlinu 1936.

MOK je odlučio da pruži Nemačkoj šansu da se vrati u arenu nakon poraza u Prvom svetskom ratu.

© AP PhotoAmerikanac Džesi Ovens trči 200 metara za 21,1 sekundu na Olimpijskim igrama u Berlinu 8. avgusta 1936.
Amerikanac Džesi Ovens trči 200 metara za 21,1 sekundu na Olimpijskim igrama u Berlinu 8. avgusta 1936. - Sputnik Srbija
Amerikanac Džesi Ovens trči 200 metara za 21,1 sekundu na Olimpijskim igrama u Berlinu 8. avgusta 1936.

Pozivi na bojkot Igara u prestonici Trećeg rajha bili su nezapaženi. Planovi protivnika nacističke Nemačke da bude domaćin na alternativnim Narodnim olimpijskim igrama u Barseloni su propali, pošto je izbio građanski rat. Španci su propustili takmičenje.

Letnje olimpijske igre u Londonu 1948.

Olimpijske igre se nisu održale 1940. i 1944. zbog Drugog svetskog rata. Nakon završetka rata, MOK se javno izvinio zbog saradnje sa nacističkim vođama i odabira prestonice Trećeg rajha za održavanje Olimpijskih igara.

© AP PhotoBritanski atletičar Džon Mark nosi olimpijski plamen dok trči oko staze na ceremoniji otvaranja XIV Olimpijade na stadionu Vembli u Londonu 29. jula 1948.
Britanski atletičar Džon Mark nosi olimpijski plamen dok trči oko staze na ceremoniji otvaranja XIV Olimpijade na stadionu Vembli u Londonu 29. jula 1948. - Sputnik Srbija
Britanski atletičar Džon Mark nosi olimpijski plamen dok trči oko staze na ceremoniji otvaranja XIV Olimpijade na stadionu Vembli u Londonu 29. jula 1948.

Nemačkoj i Japanu, zemljama koje su započele globalni sukob, odbijeno je pravo učešća na igrama.

Letnje olimpijske igre u Melburnu 1956.

Isključivanje sa takmičenja bilo je masovno i dobrovoljno. Egipat je bojkotovao franko-britansko-izraelsku agresiju tokom Suecke krize. Njemu su se pridružili Irak, Liban i Kambodža.

© AP PhotoCilj na trci od 1500 metara na Olimpijskim igrama u Melburnu, 1. decembra 1956.
Cilj na trci od 1500 metara na Olimpijskim igrama u Melburnu, 1. decembra 1956. - Sputnik Srbija
Cilj na trci od 1500 metara na Olimpijskim igrama u Melburnu, 1. decembra 1956.

Kina se protivila pozivu da Tajvan učestvuje na Olimpijskim igrama. Holandija, Španija i Švajcarska izrazile su svoje protivljenje zbog ugušivanja ustanka u Mađarskoj od strane sovjetskih trupa.

Letnje olimpijske igre u Minhenu 1972.

Želeći da poprave sliku mirne Nemačke, vlasti su namerno oslabile kontrolu u Olimpijskom selu.

© AP PhotoDuga od pet olimpijskih boja na ceremoniji zatvaranja Letnjih olimpijskih igara u Minhenu 11. septembra 1972.
Duga od pet olimpijskih boja na ceremoniji zatvaranja Letnjih olimpijskih igara u Minhenu 11. septembra 1972. - Sputnik Srbija
Duga od pet olimpijskih boja na ceremoniji zatvaranja Letnjih olimpijskih igara u Minhenu 11. septembra 1972.

To je dovelo do terorističkog napada u kojem su palestinski ekstremisti ubili 11 izraelskih sportista.

MOK je odlučio da nastavi igre. U znak protesta, preživeli reprezentativci napustili su Olimpijadu, a egipatska delegacija je iz straha od osvete napustila Minhen.

Letnje olimpijske igre u Moskvi 1980.

Ovo je prvi put u istoriji da su se Olimpijske igre održale u Istočnoj Evropi.

© Sputnik / Valeriy Shustov / Uđi u bazu fotografijaCeremonija otvaranja XXII Olimpijskih igara u Moskvi
Ceremonija otvaranja XXII Olimpijskih igara u Moskvi - Sputnik Srbija
Ceremonija otvaranja XXII Olimpijskih igara u Moskvi

Sjedinjene Američke Države bojkotovale su socijalističku zemlju. Zvanični razlog bio je sovjetsko učešće u Avganistanu, ali je bojkot zapravo predstavljao nastavak Hladnog rata. 

Amerikance je formalno podržalo više od 50 zemalja, ali, za razliku od SAD, te zemlje nisu zabranile svojim sportistima da se takmiče u Moskvi.

Letnje olimpijske igre u Los Anđelesu 1984.

Sledeću letnju Olimpijadu koja je, ironijom sudbine, održana u Sjedinjenim Američkim Državama, bojkotovale su socijalističke zemlje, sa izuzetkom Kine, Rumunije i Jugoslavije.

© AP Photo / Armando TrovatiCeremonija zatvaranja XXIII Olimpijskih igara u Los Anđelesu 12. avusta 1984.
Ceremonija zatvaranja XXIII Olimpijskih igara u Los Anđelesu 12. avusta 1984. - Sputnik Srbija
Ceremonija zatvaranja XXIII Olimpijskih igara u Los Anđelesu 12. avusta 1984.

Zvanični razlog bilo je odbijanje organizatora da garantuje bezbednost sportistima, ali nema sumnje da je bojkot bio odgovor na bojkot prethodnih moskovskih Igara.

Kao rezultat toga, zbog nedostatka konkurencije, Amerikanci su postavili rekord po broju osvojenih zlatnih medalja.

Letnje olimpijske igre u Seulu 1988.

MOK je odbio predlog južnokorejskih vlasti da deo igara premesti u Demokratsku Narodnu Republiku Koreju da bi se pokazalo jedinstvo na ovom poluostrvu.

Pjongjang je protestovao protiv ove odluke i zabranio svojim sportistima da učestvuju na Igrama. Severnu Koreju podržale su Albanija, Kuba, Vijetnam, Nikaragva, Sejšeli i Etiopija.

Letnje olimpijske igre u Barseloni 1992.

Zbog sankcija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, jugoslovenski sportisti u timskim sportovima nisu učestvovali na Olimpijskim igrama u Barseloni. Jugoslaviju je predstavljalo pedeset dvoje sportista u individualnim sportovima koji su osvojili tri medalje u streljaštvu pod olimpijskom zastavom i nazivom „Nezavisni olimpijski učesnici“.

© AFP 2023 / OLIVIER MORINJasna Šekarić nosi zastavu Srbije na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu 8. avgusta 2008.
Jasna Šekarić nosi zastavu Srbije na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu 8. avgusta 2008. - Sputnik Srbija
Jasna Šekarić nosi zastavu Srbije na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu 8. avgusta 2008.

Na isti način učestvovali su i sportisti Makedonije i Bosne i Hercegovine, čiji olimpijski komiteti nisu bili primljeni u MOK.

Na Igrama u Barseloni debitovale su Slovenija i Hrvatska.

Ekipu Zajednice nezavisnih država činili su sportisti iz 12 bivših republika Sovjetskog Saveza, bez baltičkih republika Litvanije, Letonije i Estonije, koje su učestvovale sa samostalnim ekipama prvi put posle Drugog svetskog rata. Prvi put od 1964. na Igrama je učestvovala Nemačka sa ekipom u kojoj su bili sportisti „obe“ Nemačke (DR Nemačka prestala je da postoji).    

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala