Odnosi Rusije i Turske popravljaju se filmskom brzinom (audio)

SVET SA SPUNJIKOM 2906
Pratite nas
Pomirenje sa Rusijom je za Tursku prevashodno ekonomsko pitanje, ali mislim da će Putin pokušati da dobije i neke političke poene, odnosno da izdejstvuje da Ankara više ne insistira na odlasku Bašara el Asada s vlasti, kaže za „Svet sa Sputnjikom“, Srećko Đukić, bivši diplomata.

Nakon najnovijeg terorističkog  napada u Turskoj, i telefonskog razgovora ruskog i turskog predsednika Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana, analitičari pokušavaju da odgonetnu da li su eksplozije na aerodromu „Ataturk“ u Istanbulu poruka Ankari zbog namere da popravi odnose sa Rusijom i Izraelom.

Za napad u Istanbulu još uvek niko nije preuzeo odgovornost, ali turska policija sumnja na pripadnike DAEŠ-a. Istražuje se i takozvana „čečenska veza“ sa terorističkim ćelijama iz te ruske republike.

Gosti ovonedeljne radijske emisije „Svet sa Sputnjikom“ bili su Srećko Đukić, bivši diplomata i Dragan Đukanović sa Instituta za međunarodnu politiku.

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev na zasedanju Vlade Rusije - Sputnik Srbija
Medvedev: Etapno ukidanje sankcija Turskoj

Đukić  je u razgovoru s Aleksandrom Stanić ocenio, između ostalog, da se preko regiona u kojem se nalazi Turska trenutno prelama celokupna svetska politika.

„Tu je Sirija, tu je Bliski istok, tu je Zakavkazje, tu su putevi nafte i gasa. Turska je u poslednje vreme zapravo dobila jedan izuzetan geopolitički značaj, i ima velike ambicije, koje po mom mišljenju prevazilaze njene mogućnosti —  veće su od onoga što ta zemlja može da podnese. Pored toga, u poslednje vreme Ankara je duboko poremetila odnose s mnogim zemljama, iako se sada stanje polako popravlja — to je Izrael, to je Egipat, doduše do zahlađenja je došlo krivicom Kaira, ali tu je pre svega Rusija. Erdoganov korak u pravcu pomirenja sa Putinom zaista obećava. Ono što je ključno jeste da je Turska sada u centru međunarodne pažnje, ali da sve vreme nosi taj svoj sindrom ’bolesnika s Bosfora‘ — jer i dalje nije rešila kurdsko pitanje. Dok god se to pitanje ne reši, problemi u Turskoj neće prestati. Time, kao i blizinom ratišta u Siriji, objašnjavam učestale terorističke napade na turskoj teritoriji“, kaže Srećko Đukić.

Na pitanje da li smatra da je DAEŠ odgovoran za napad u Istanbulu, Dragan Đukanović kaže da je, iako postoji više potencijalnih počinilaca, opšti utisak za Tursku i međunarodnu zajednicu zaista poražavajući.

„Ostaje nam jedan gorak ukus — svi smo duboko poraženi tim napadom. Zna se koliko je taj aerodrom bitan za ceo svet, i teroristi su zaista ovime poslali jaku poruku. Turska trenutno pokušava da konsoliduje odnose sa mnogim zemljama, i najveći zajednički imenitelj za tu konsolidaciju mora biti borba protiv terorizma — samo ovakvi događaji, kakav je napad u Istanbulu, mogu da dovedu do brže normalizacije odnosa i zajedničke, koordinisane akcije protiv terorista.“

Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan - Sputnik Srbija
Putin i Erdogan u četiri oka početkom septembra u Kini

Na pitanje da li bi napad u Istanbulu, konkretno, mogao da doprinese bržem poboljšanju odnosa Turske i Rusije, Đukanović kaže da je to vrlo verovatno i napominje da se na mnogo planova pokazalo da  je ruska vojna akcija u Siriji, pokrenuta prošle godine, uprkos mnogim protestima, ipak imala svoju svrhu.

„Blizina sirijske granice je najozbiljnija pretnja bezbednosti u Turskoj“, kaže Đukanović, „i jedino bi koordinisana protivteroristička akcija sa Rusijom mogla da dovede do zauzdavanja ovakvih napada, koji prouzrokuju ogromne ljudske žrtve“.

Na pitanje Sputnjika da li je možda otopljavanje odnosa Moskve i Ankare, odnosno najava razgovora i susreta Putina i Erdogana, bila „okidač“ za napad na aerodrom u Istanbulu, Srećko Đukić kaže da je verovatno posredi slučajnost, ali da je razumljivo da mnogi sada to ne doživljavaju kao puku koincidenciju.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan i predsednik SAD Barak Obama - Sputnik Srbija
Obama pohvalio Erdogana i Putina

„Lično ne bih to povezao — mislim da je napad ranije bio planiran, pa se poklopio s političkim razvojem događaja, i to je u javnosti dovelo do utiska da su te dve stvari direktno povezane. Što se tiče pomirenja Rusije i Turske, za mene je ono očekivano. Taj korak je visio u vazduhu, bilo je pitanje dana — ali niko od analitičara nije mogao da pretpostavi ovakvu, gotovo filmsku brzinu razvoja događaja — mislim pre svega na ’skidanje‘ ekonomskih sankcija Turskoj. Očigledno je da su ulozi u tom sankcionom ratu bili veliki i na jednoj i na drugoj strani, kako ekonomski, tako i politički. Recimo, građevinari iz Turske imali su ugovorene poslove od 50 milijardi dolara na ruskom tržištu, šteta za turizam bila je između 9 i 12 milijardi… Sad će biti potrebno neko vreme da se sve to obnovi. Tu su, pored turizma i građevinarstva i nuklearna elektrana, gasovod ’Turski tok‘, robna razmena koja je praktično desetkovana… To se osećalo i na tržištu, i u i privredi obe zemlje. Mislim da će dve strane od sada pokušavati da saradnju zasnivaju na jačim temeljima. Sve ovo je za Tursku bilo prevashodno ekonomsko pitanje, ali mislim da će Vladimir Putin pokušati da dobije političke poene u vezi sa Sirijom, odnosno da izdejstvuje da Ankara više ne insistira na odlasku Bašara el Asada s vlasti“, kaže u razgovoru za „Svet sa Sputnjikom“ bivši diplomata.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala