#SvetSaSputnjikom: Rusija je vojna i civilizacijska alternativa Zapadu (audio)

Rusija je vojna i civilizacijska alternativa Zapadu
Pratite nas
Ove srede u emisiji „Svet sa Sputnjikom“ razgovarali smo Međunarodnom ekonomskom forumi u Sankt Peterburgu, a bavili smo se i predstojećom posetom kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.

U prvom delu emisije razgovarali smo o ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Učesnici skupa, koji i ove godine okuplja lidere ekonomskih sila, razmatraće ključna ekonomska pitanja koja stoje pred Rusijom, tržištima u razvoju i svetom u celini. Ko dolazi u Rusiju od 16. do 18. juna? Ko su predstavnici Srbije na forumu? Koji je interes stranaca za učešće na forumu u Sankt Peterburgu?


Kakav je politički karakter ekonomskog skupa i zbog čega su učešće najavili i generalni sekretar UN Ban Ki Mun i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker? Naši gosti bili su Bojan Brkić, novinar spoljno-političke redakcije RTS-aSlobodan Erić, glavni i odgovorni urednik „Geopolitike“, i Miladin Kovačević, ekonomista.

 

© SputnikBojan Brkić
Bojan Brkić  - Sputnik Srbija
Bojan Brkić

— Bojan Brkić: Ključ je da Evropljani pomire svoju Alijansu sa one strane Atlantika i ovamo prema Aziji, kako bi se svetska privreda harmonizovala i brže rasla. Ukoliko bi ono što Moskva traži, slobodan tok robe, ljudi i kapitala na Evroazijskom prostranstvu, i ukoliko bi se trgovina liberalizovala, ostali delovi sveta bi se osećali marginalizovanim, i Amerika to neće dopustiti. Evropa mora da se uklopi i sa Azijom i sa Amerikom.  

— Slobodan Erić: Potreban je dijalog civilizacija, jer su one u sukobu.

— Miladin Kovačević: Očekuje se da će na samitu biti posvećena pažnja političkim temama, jer globalni razvoj trpi. Rusija se trudi, iako pod sankcijama, da diversifikuje svoju proizvodnju i privredu. Perspektiva Rusije je da održi kurs razvoja prerađivačke industrije. Niske cene energenata najviše su implicirane velikom ponudom na tržištu nafte i proizvodnjom nafte iz škriljaca. Cena nafte počinje da raste i za par godina će se vratiti na blizu 100 dolara po barelu i to će za Rusiju značiti bolji bilans.  

— Slobodan Erić: Ključan je odnos Moskve i Berlina. Kada su te dve zemlje ratovale, ratovale su žestoko, a u miru su izuzetno sarađivale. Intelektualna elita u Nemačkoj želi dugoročnu saradnju sa Rusijom. 

— Bojan Brkić: Italija veruje da će posledice sankcija Rusije biti dugoročne. Zbog sankcija je u Rusiji došlo do promena na tržištu radne snage. Sada radnici imaju veću sigurnost u domaćim, ruskim, kompanijama. U privredi Rusije dolazi do restruktuiranja privrede i stranih ulaganja. Rusija danas može da prehrani svoje stanovništvo i ne zavisi od tuđe hrane… Skeptičan sam da će se graditi „Južni tok". Neuspešna diversifikacija ruske privrede je možda najveći neuspeh Rusije u poslednjim decenijama. Sada se vidi pokušaj da se intenzivno ulaže u druge delove privrede, na primer poljoprivredu… Nisu ti samiti uvek bili ovako veliki, ali treba imati u vidu da je ovaj dvadeseti po redu. Na jednom od prvih samita mogle su se čuti intrigantne ideje, između ostalog i da bi se u međunarodnoj trgovini mogla koristiti neka druga valuta umesto dolara… Oficijelno, ovaj forum sličan je mnogim drugim. Većina takvih foruma služi kao dobro mesto za finalizaciju nekih dogovora ili početak novih projekata. 

— Miladin KovačevićSvako ko je pozitivan veruje u mogućnost obnavljanja ovog projekta, jer je on svima u interesu.  Nije baš sasvim jasno zašto je projekat „Južni tok" suspendovan, jer nismo dobili jasno objašnjenje ni sa jedne ni sa druge strane.

— Slobodan Erić: Snaga Rusije počiva i na ideologiji, jer su u toj zemlji ideje uvek bile važne. Postala je vojna i civilizacijska alternativa Zapadu, a predstavlja i branitelja hrišćanstva. …Sankcije Rusiji doživele su poraz. Rusija ima posebnu ulogu jer je jedina zemlja na svetu koja može da parira NATO-u.

— Miladin Kovačević:  Niska cena nafte na berzama koja traje godinama proizvelo je turbulencije u zemljama izvoznicama nafte… Smisao ovog skupa je više politički, jer su politički problemi snažniji, nego neki drugi. Verujem da će tema sankcija Rusiji dominirati na ovom skupu…Evropska ekonomija je daleko od kineske, koju karakteriše zaokret ka unutrašnjem tržištu, plasiranje investicija ka inostranstvu i pomeranje ka uslugama i visokim tehnologijama. Ovakvi skupovi kreiraju dobru klimu i šalju poruku da stižu nove investicije. 

© SputnikMiladin Kovačević
Miladin Kovačević - Sputnik Srbija
Miladin Kovačević

— Bojan Brkić: Nova realnost je da Azija igra vodeću ulogu, u ekonomiji, politici i vojno. Sankcije protiv Rusije su neefikasne i to većina zemalja EU misli, dok je Italija tu najglasnija. Dolazak Junkera je dobar znak jer je Evropa podeljena. Svako okupljanje na kojem se nađu ruski i evropski zvaničnici je dobar znak.

 

U drugom delu emisije bavili smo se predstojećom posetom kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.

Kakva je saradnja Srbije i Kine i da li nekome smeta strateško partnerstvo dve zemlje? Može li Srbija da bude „most“ između Kine i Evropske unije?

Naši gosti bili su dr Jovan Čavoški, istraživač-saradnik sa Instituta za noviju srpsku istoriju, Borislav Korkodelović, novinar i Nikola Janković iz Privredne komore Srbije.

 

— Borislav Korkodelović: Iz srpske perspektive jedne male, osiromašene zemlje, u saradnji sa Kinom samo je mašta granica, jer Kinezi imaju puno ideja… Ne bi me čudilo da Evropskoj uniji zasmeta dobra saradnja Srbije sa Kinom. 

— Jovan Čavoški: Posetom kineskog predsednika Srbiji postaviće novi politički okvir međusobnih odnosa. Prva faza kineskih investicija u ovom delu sveta je izgradnja infrastrukture i to će za Srbiju biti jako značajno i ostaće joj kao trajno nasleđe dobrih odnosa sa Kinom.

— Borislav Korkodelović: Mislim da će novi kineski "put svile" biti veliko iskušenje, jer Kinezi mnoge tačke na tom putu ne kontrolišu, i toga su svesni… Amerikanci se ne osećaju lagodno gledajući kako se Kina uzdiže neverovatnom brzinom. Novi kineski "put svile" ne može da prođe bez Amerike, ali je pitanje u kojoj će se meri ona uključiti. 

— Jovan Čavoški: Najopasnije su sitne čarke, koje mogu naglo da eskaliraju. Južno kinesko more je problematično žarište već decenijama, i utiče na odnose Kine i SAD-a… Krećemo se ka multipolarnom poretku, što je cilj Rusije i Kine. 

— Borislav Korkodelović: Hladni rat je prestao na Istoku, ali ne i na Zapadu, jer se tamo Rusija i Kina i dalje doživljavaju kao "crvene" zemlje. Rusiji i Kini je zajedničko to što su obe ugrožene politikom Sjedinjenih američkih država. 

— Jovan Čavoški: Najstabilniji koridor novog kineskog "puta svile" biće kroz Rusiju… Jugoslovenski PKV je bio model po kome je Kina htela da reformiše svoju privredu… Kinezi su jako tvrdi pregovarači, a svetu pristupaju vrlo uravnoteženo. Novi ekonomski "put svile" se zasniva na uzajamnoj koristi i zajedničkoj dobiti, i kineski predsednik na tome insistira. 

— Nikola Janković: U Kini nam je potrebno ozbiljno predstavništvo PKS. Teško je probiti se na kinesko tržište, jer su na njemu već pristutne najveće kompanije. Prehrambene proizvode Srbija, na žalost, ne izvozi u Kinu. PKS na sve načine pokušava da pomogne našim privrednicima da otvore neko novo tržište. Naše firme, iako skromno, izvoze na kinesko tržiše.

— Borislav Korkodelović: Kinezi su slušali iskustvo jugoslovenskih reformi 70-tih godina. Veza između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope je vrlo interesantna, Kinezi pamte priznanje svoje mlade države. 

— Nikola Janković: Srbija, u skladu sa svojim mogućnostima, radi na privlačenju kineskih investicija. 

— Jovan Čavoški: Kini je Rusija ključni kopneni koridor, a Srbija je prepoznata kao centar za infrastrukturu. Modalitet 16+1 stvara novi modalitet odnosa Kine sa zemljama Evrope, bez obzira da li su članice Unije ili ne, i Srbija tu igra važnu ulogu. Obični kineski građani imaju jako prijateljski odnos prema Srbiji. Na političkom nivou ti odnosi konstrantno napreduju, a Srbija fugurura kao prijateljska zemlja jer nikada nije zauzela kontroverznu poziciju prema Pekingu. Ova poseta je značajna jer je prva posle trideset godina.  

— Nikola Janković: Teško je porediti Srbiju i Kinu, brojke dovoljno govore, ali ima puno mogućnosti za unapređenje odnosa. Srbiji su jako bitne kineske investicije u proizvodne delatnosti. Kina osvaja evropsko tržište svojim proizvodima i sve je prisutnija i na istočno-evropskom tržištu. Srbija je na "putu svile" jedna stepenica ka Evropi. 

— Borislav Korkodelović: Srbija je jedna od kapija kineskog ulaska u Evropu, ali je razmena te zemlje sa Srbijom zanemarljiva u odnosu na razmenu koju Kina ima sa Evropom. 




Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala