SPC može biti medijator u rešavanju sporova u pravoslavnom svetu

© Tanjug / JAROSLAV PAPPatrijarh srpski Irinej
Patrijarh srpski Irinej - Sputnik Srbija
Pratite nas
Odluka SPC da ide na sabor pravoslavnih crkava na Kritu je najracionalnija i jedino je moguće rešenje, a naša crkva može biti medijator u rešavanju nesuglasica unutar pravoslavnog sveta, smatraju verski eksperti.

SPC se priprema za učešće na Saboru na Kritu od 16. do 26. juna na Kritu, poručio je patrijarh srpski Irinej uz napomenu da Crkva zahteva da se na tom skupu razmatraju problemi i pitanja ne samo SPC, već i onih koje su otkazale svoje učešće, ili će u protivnom naša crkva morati da napusti saborovanje.

SPC je ovakvu odluku donela nakon što je pre samo par dana saopštila da „oseća poteškoće“ da učestvuje na saboru i pozvala na odlaganje skupa, kao i nakon najave četiri crkve, među kojima i Ruske pravoslavne crkve, da neće poslati delegacije na Krit.

Hitna sednica Svetog sinoda RPC - Sputnik Srbija
RPC definitivno ne ide na Svepravoslavni sabor

Naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Aleksandar Raković kaže za Sputnjik da je SPC donela jedino moguće rešenje da ode na Krit i učestvuje na saboru koji, kako primećuje, više nije svepravoslavan.

„Ali, tu postoji jedno veliko ali. SPC je pokrenula inicijativu da ovo dešavanje na Kritu bude samo prva sesija svepravoslavnog sabora, i ona se nada da će uspeti da izdejstvuje da ove dve nedelje budu prva sesija, a da se sabor nastavi i da traje i sledeće godine ako treba. To je kompromisno i jedino moguće rešenje za položaj SPC koja se uvek nalazi negde između Grka, s kojima deli mediteransko pravoslavlje, i Rusa, s kojima deli slovensko pravoslavlje“, objašnjava Raković.

SPC, smatra on, balansira između dve struje u pravoslavnoj crkvi, a postavila je i određene uslove. Ključni je da se ne donosi nikakav dokument koji bi asocirao da je ovo dešavanje na Kritu svepravoslavni sabor i da nema svoj nastavak kasnije.

Verski ekspert dr Rastko Jović slaže se da je SPC donela najracionalniju odluku.

„Bićemo u tom dijalogu, vodićemo razgovore, ali s druge strane smo potpuno svesni problema i svega onoga što muči sve pravoslavne crkve — i ove koje su iskazale svojom voljom da će doći, a i one koje će doći, a imaju svoje probleme i nedoumice. Ovo najracionalnija odluka, ići tamo, videti kako sve to izgleda, a ukoliko ne bude dobro, uvek se možete povući, ali biti tamo, biti svestan problema s kojima se suočavamo, onoga što nas muči“, navodi Jović.

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej - Sputnik Srbija
SPC ide na Svepravoslavni sabor, ali...

Raković kaže da ovaj skup ne može biti svepravoslavni, budući da na njemu ne učestvuju četiri crkve, napominjući da je i carigradski patrijarh u poslednjem saopštenju skup nazvao samo saborom. On podseća da, imajući u vidu odsustvo nekih crkava, sabor ne može donositi ni bilo kakve obavezujuće odluke. Na pitanje da li očekuje da će u poslednji čas ipak doći do nekog kompromisa kaže:

„Ne očekujem da će četiri crkve koje su otkazale dolazak učestvovati na ovom sada dešavanju na Kritu, ali ne isključujem mogućnost da SPC progura inicijativu da ovo bude samo prva sesija i da se kao takva može tumačiti kao deo svepravoslavnog sabora ukoliko se naknadno priključe i pravoslavne crkve koje su otkazale. To je vrlo važna medijatorska uloga koju SPC ima nameru da igra“.

Međutim, prema mišljenju Rastka Jovića, format skupa je novina u istoriji crkve.

„Skup je zamišljen i otpočet sa namerom da bude svepravoslavni sabor, a šta će na kraju da bude, to ćemo da vidimo, zato što su kroz istoriju Crkve mnogi sabori koji su počinjali kao pomesni na kraju završavali kao vaseljenski. Dakle, ukoliko odluke budu takve da su značajne za sve crkve i da zaista budu percipirane od svih crkava kao opštepravoslavne, taj sabor će za 15 ili čak mnogo kraće, za pet godina, biti svepravoslavni sabor, jer će se njegove odluke ticati svih crkava, bez obzira na to da li su učestovale na njemu ili nisu. Sa te strane, on ima mogućnost da bude svepravoslavni sabor, bez obzira na sve“, smatra Jović.

Na pitanje šta je, po njegovoj proceni, ključni kamen spoticanja, Aleksandar Raković objašnjava da je to neka vrsta rivalstva između Moskovske i Vaseljenske patrijaršije, koje se preliva i na sve ostale pravoslavne crkve.

Arhijerejski sabor Ruske pravoslavne crkve - Sputnik Srbija
Glavne odluke Sinoda Ruske pravoslavne crkve

„Bilo bi dobro kada bi dve pravoslavne crkve našle nekako minimum zajedničkih interesa i kompromis da se ovo reši u interesu čitave pravoslavne vaseljene“, naglašava Raković.

Ruska pravoslavna crkva saopštila je da ne namerava da preispituje svoju odluku da ne učestvuje na saboru na Kritu i insistira da se on odloži. A kako je posle vanrednog zasedanja Sinoda RPC objasnio mitropolit volokolamski Ilarion, šef odeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije, RPC je donela odluku da je održavanje sabora u postavljenom roku nemoguće tek pošto je niz pomesnih crkava otkazao učešće.

RPC je inače najveća pravoslavna crkva, njoj pripada više od 100 miliona ljudi. Druga po brojnosti je Rumunska, sa 19 miliona vernika, Grčka sa devet miliona, a srpska je četvrta sa osam miliona vernika. Carigradskoj patrijaršiji pripada oko 3,5 miliona vernika.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala