Kriza EU i pad Rimske republike — paralele

© AFP 2023 / Alberto PizzoliAntički rimski spomenik u modernom delu Evrope
Antički rimski spomenik u modernom delu Evrope - Sputnik Srbija
Pratite nas
Prema mišljenju istoričara Davida Engelsa, EU stoji pred izazovom promene sistema vrednosti, baš kao što je nekad stajala i posrnula kasna Rimska republika. Njegova knjiga „Na putu ka Imperiji“ nosi podnaslov „Kriza EU i pad Rimske republike“. O istorijskim paralelama govori autor, profesor Univerziteta u Briselu.

Pre nego što Vas pitam o vrednostima, koje se uvek pominju kao ključna tačka u mnogim pitanjima koja se tiču nastanka i opstanka EU, sa kojim se praktičnim problemima, po Vašem mišljenju, susreće danas jedna naddržavna formacija, kao što se nekad susretala Rimska republika?

Islam - Sputnik Srbija
Sujetna Evropa želi da uređuje svet (audio)

— Gotovo je neverovatno da su još u prvom veku pre nove ere postojali slični problemi baš kao danas, na primer: visoka stopa nezaposlenosti, globalizacija (doduše, tada nešto poput romanizacije), pad tradicionalnih vrednosti, narastajući materijalizam, veliki problemi koji dolaze pod ruku sa migracijama i seobama naroda (tada u Rim i druge velike gradove, danas ka Evropi uopšte), asimetrični ratovi, brojne frustracije na raznim nivoima izazvane delovanjem politike, tehnokratija, populizam, privredni, odnosno ekonomski ratovi… To jest, svi oni problemi koji pogađaju Evropu tokom poslednje decenije.

EU pokušava kao nekad Rimska republika da izgradi i zadrži svoj identitet. Da li je nekada postajao „Rimljanin i da li danas postoji „Evropljanin? Kako se postiže taj identitet preko državnih granica i koliko daleko?

Izbeglice na grčko-makedonskoj granici - Sputnik Srbija
#SputnjikIntervju: Nema spasa za Evropu koju poznajemo (audio)

— To je najvažnije pitanje današnjice a postavljeno je i u mojoj knjizi. Rekao bih da se EU nalazi u jednoj dilemi koju je sama stvorila, u jednom nerazjašnjenom pitanju identiteta. To se najpre vidi kroz zajednički evropski identitet, koji se bazira na zajedničkim istorijskim korenima i vrednostima poput religije, jezika, istorije umetnosti, shvatanja politike i svega onoga što se prirodno oblikovalo tokom prethodnih milenijuma. U tom smislu može se govoriti i o zajedničkom kulturnom identitetu od Lisabona do Vladivostoka. Generalno, EU se u svojoj politici uopšte ne poziva na ove vrednosti, već isključivo na univerzalne vrednosti, poput slobode, jednakosti i ljudskih prava. Ove su vrednosti naravno i bespogovorno važne, ali tu ne postoji ništa svojstveno Evropi, iste ove ljudske vrednosti podržavaju i, na primer, Japan ili Južna Koreja.

Te vrednosti su u stvari sigurno dopadljive, ali one same po sebi na primer jednom Nemcu ne objašnjavaju zašto baš on mora da se solidariše sa jednim Grkom ili Špancem. U poznoj Rimskoj republici okolnosti su bile veoma slične: građanima je bilo sve teže da se orijentišu u jednom multikulturalnom društvu koje je tada bilo u nastajanju i da se osete pripadnicima društva koje se baziralo na univerzalnom pravu, nasleđenom iz antičkih vremena.

Vaša knjiga je objavljena upravo pred izbijanje migrantske krize. Da li danas, nakon vremena koje je od onda prošlo, imate potrebu da napišete još jedno poglavlje ili je još tada sve rečeno?

Pegida - nemački desničarski pokret „Patriotski Evropljani protiv islamizacije Zapada“ - Sputnik Srbija
Šta desničari nude Evropi

— Kriza sa izbeglicama i ono kako je naše društvo u celosti na nju reagovalo potvrđuje sve analize i teorije koje sam izneo u svojoj knjizi. Što se tiče izbegličke krize, mislim da je ona manje važna iz perspektive finansijskih ili demografskih posledica koje je ostavila na određene države. Mnogo je važnije ono što je kriza pokazala: kako se, sa jednog demokratskog stanovišta, naše današnje političke elite snalaze sa ovakvim krizama. Praktično nije bilo nijednog referenduma o postojanju opšte saglasnosti da se primi veći broj izbeglica. To pokazuje veliku demokratsku manjkavost naših država. Takođe, pokazuje i krizu sposobnosti evropskih država u izgradnji zajedničkog stava.

I konačno, kroz ovu krizu, a posebno kroz briselske napade ili nemile novogodišnje događaje u nemačkom gradu Kelnu vidimo sve manjkavosti mehanizama integracije imigranata u evropsko društvo. Za to su manje krivi sami imigranti i njihov manjak volje, koliko samo to društvo u koje je trebalo da se integrišu imigranti, a koje se samo raspada. Sve se češće pominje značenje opštih ljudskih vrednosti, a sve manje se pominje potreba za očuvanjem imanentnih evropskih vrednosti.

Kada bi Martin Šulc ili Žan-Klod Junker čitali Vašu knjigu, kakve bi pouke mogli da izvuku?

Nemačka policija - Sputnik Srbija
Keln: Broj slučajeva nasilja dostigao 379

— Teško je, čak i nemoguće da se izvuku „pouke“. Ali, ključna stvar je ovde ono što sam već pomenuo — nedostatak poimanja evropskih kulturnih vrednosti, sopstvene istorije, sopstvenog identiteta i prava Evropljana, očuvanja evropskih interesa i identiteta.

Druga važna tačka je praktični manjak demokratije, iako je to na prvi pogled paradoks. Danas, čak i dve hiljade godina nakon Rima, naše celo društvo pati od toga što je sistem državnih institucija isuviše komplikovan, toliko da je postalo gotovo nemoguće rešiti probleme poput već pomenute nezaposlenosti, imigracije, globalizacije, starenja društva ili deindustrijalizacije… Rešavanje ovih pitanja bilo bi moguće samo putem jedne zajedničke, dugoročno planirane reforme čitavog našeg društva. A to bi sve išlo vrlo teško sa današnjim veoma kratkovidim pogledom i uz činjenicu da se političke institucije međusobno blokiraju i time otežavaju rad. Tako je, na kraju krajeva, i u Rimskoj republici, na osnovama prevelike složenosti tadašnjih institucija i nakon višedecenijske političke krize, došlo do privrednog pada i potom do građanskih ratova i time se zatvorio jedan začarani krug, koji je tek revolucijom autoritarnog Oktavijana Avgusta bio prekinut. Zato se iz meseca u mesec sve više plašimo da će i budućnost evropskih država ići ovim putem.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala