Evropa će od Balkana napraviti izbeglički kamp?

© REUTERS / Yves HermanMigranti pokušavaju da se ugreju paleći vatru
Migranti pokušavaju da se ugreju paleći vatru - Sputnik Srbija
Pratite nas
EU nema plan za izbeglice i male su šanse da će ga imati do 7. marta, kada se održava samit EU — Turska. Najveći teret budućeg priliva izbeglica na sebe će primiti balkanske zemlje.

Izbeglička kriza potresa Evropu već duže vreme, a evropski lideri nisu ni do danas uspeli da se dogovore kako će na nju odgovoriti. Isprva su evropski zvaničnici mirno gledali kako reke ljudi iz Sirije, Iraka, Avganistana, sa rubova Afrike i iz Nigerije klize ka evropskom kontinentu, smatrajući da će najizloženije članice EU, Grčka, Italija i Španija uspeti da se sa njima same izbore uz finansijsku podršku.

Ban Ki-Mun - Sputnik Srbija
Ban: Ograničenja na balkanskim granicama — kršenje Konvencije

Potom su pojedini evropski zvaničnici počeli da sprovode politiku „otvorenih vrata“, kojoj su se usprotivili lideri istočnoevropskih članica. Kada je mađarski premijer Viktor Orban najavio podizanje žičane ograde na granici sa Srbijom, ne bi li na taj način usporio dotok izbeglica u svoju zemlju, iz briselske centrale je prozivan kao čovek koji ne poštuje odluke centralnih organa Unije.

Međutim, zbog stalnog dolaska velikog broja izbeglica, žičane ograde su počele da niču i na granicama drugih zemalja; mnoge članice Unije suspendovale su primenu Šengenskog sporazuma; sistem kvota, koji je predložio predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker nije doneo rezultate, a rezultate ne donosi ni dijalog sa Turskom, zemljom koja izbeglicama služi kao sabirni centar pred odlazak u evropske zemlje. Erdoganov režim je u dijalogu sa EU do sada video priliku da ušićari tako što bi Unija ubrzala pregovarački proces o pristupanju Turske i da eventualno zaradi nešto novca namenjenog za zadržavanje izbeglica u Turskoj.

Kao „dan D“ za rešavanje izbegličkog problema, EU je odredila 7. mart, dan održavanja samita EU — Turska. Prema evropskim zvaničnicima, to je dan kada bi sve trebalo da bude rešeno, ili će Evropa propasti.

„Ukoliko ne bude slaganja i dogovora 7. marta, to će nas voditi u propast“, apokaliptično je najavio evropski komesar za migracije Dimitris Avramopulos.

Za rešenjem problema izbeglica EU ubrzano traga, smatra Aleksandra Joksimović, predsednica beogradskog Centra za spoljnu politiku.

Izbeglice se iskrcavaju na grčko ortvo Lezbos - Sputnik Srbija
Ako se mora, zaustaviti izbeglice na Balkanu

„Teško je očekivati neko rešenje koje će u kratkom roku dovesti do adekvatnog rezultata, ali čini se da je EU prvi put na svim nivoima i u potpunosti suočena sa činjenicom da se kriza može svakog trenutka ponovo razbuktati, da je neophodno na svakodnevnom nivou tragati za adekvatnim rešenjem“, kaže Joksimovićeva.

Prema rečima političkog analitičara Andreja Manojla, člana naučnog saveta pri Savetu bezbednosti Rusije, Evropa nema konkretan plan šta uraditi sa izbeglicama, a znak za to je da su se u Beču 23. februara okupili ministri unutrašnjih poslova, a ne šefovi država i vlada.

„Da je EU imala plan, ne bi došlo do poteza poput onog koji je napravio zvanični Beč. Time što nije pozvala Grčku da učestvuje na ovom sastanku, Austrija je praktično u ime EU poručila Atini da neće rešavati grčke probleme, iako je od početka godine u ovu zemlju stiglo oko 100 hiljada novih izbeglica“, kaže Manojlo.

Evropski lideri su zbunjeni, nemaju konkretan plan i najverovatnije će stvarati sistem zaštite od nekontrolisanog ulaska migranata unutar šengenske zone, a ne na spoljnim granicama Unije, smatra on.

Ukidanje bezviznog režima i slobodnog kretanja unutar država-članica Šengenskog sporazuma podrilo bi ideološke osnove EU, smatra politikolog Igor Šatrov, jer slobodno kretanje ljudi, pored slobodnog kretanja roba i kapitala  jedino je vidljivo obeležje evropskog saveza.

„Ako postoji način da se problem sa migrantima reši na neki drugi način, onda neće biti narušena mogućnost slobodnog kretanja građana“, kaže Šatrov.

Izbeglice iz Sirije - Sputnik Srbija
Sprema se blokada „balkanske rute“ za izbeglice

Za Šatrova, Velika Britanija predstavlja primer na šta su sve spremni evropski lideri.

„Političari su spremni na ustupke određenim državama, u prvom redu vodećim državama. Da li razumete šta se zapravo tu dešava? U tom slučaju će sav teret opet leći na ramena onih država takozvane nove Evrope, odnosno istočne Evrope“, zaključuje on.

Prema mišljenju Andreja Manojla, osnovni udar posle samita 7. marta pašće na Balkanske zemlje, koje, kako kaže, nisu u stanju da se suprotstave pritisku iz EU. U nedostatku plana za izbeglice, za Staru Evropu mnogo je zgodnije da Balkan postane kamp za prihvat izbeglica kako bi one što duže ostale van evropskih granica.  

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala