#SvetSaSputnjikom — Rogozin: U NATO–u svi glasaju kako Amerika kaže

Rogozin: U NATO–u svi glasaju kako Amerika kaže
Pratite nas
Emisija #SvetSaSputnjikom, koju zajedno uređuju Radio Novosti i redakcija Sputnjika, ove srede donosi ekskluzivni intervju vicepremijera Ruske Federacije i kopredsedavajućeg rusko-srpskog Mešovitog komiteta Dmitrija Rogozina sa Sputnjikom. Slušajte nas svake srede od 17 časova na talasima Radija Novosti!

U razgovoru sa glavnom urednicom Sputnjika Ljubinkom Milinčić Dimitriji Rogozin je govorio o vojnoj saradnji sa Srbijom, odgovorio je na pitanje kako će na eventualnu kupovinu ruskog oružja reagovati SAD i Evropa, a možete da čujete i zbog čega je aktivan na društvenim mrežama.

— Dimitrij Rogozin: Nalog na Tviteru sam otvorio dok sam radio u Briselu. Smatram da je u redu da radim na tuđem informacionom polju, zato što su moje pristalice ionako moje pristalice, a meni je potrebno da ubedim one koji sumnjaju i one koji slušaju druge informacije.

— Dimitrij Rogozin: Amerika mnogo toga kupuje od nas, a drugima to zabranjuje.

— Dimitrij Rogozin: NATO je zaostavština Hladnog rata.

— Dimitrij Rogozin: Nema nikakvog NATO–a, to je atlantski klub u kojem svi glasaju kako kaže Amerika. 

— Dimitrij Rogozin: Kako neko može da želi da bude član NATO–a koji je nedavno bombardovao Jugoslaviju. Crna Gora je bila deo Jugoslavije. 

— Dimitrij Rogozin: Crnogorci su deo srpskog, slovensko–balkanskog sveta. 

— Dimitrij Rogozin: Žao mi je zbog svega što se dešava u Crnoj Gori. Oni će zbog toga zažaliti. Ne narod, nego mala grupa ljudi koja donosi odluke. 

— Dimitrij Rogozin: U Srbiji je sahranjen moj čukundeda Nikola Antonovič. Bio je jedan od rukovodilaca Belog pokreta na jugu Rusije. Dvadesetih godina 20. godina je otišao u emigraciju. Voleo bih da nađem njegovu grobnicu. 

— Dimitrij Rogozin: Srbi su uvek kroz istoriju imali jaku volju za nezavisnošću.

— Dimitrij Rogozin: U Srbiji želimo međunarodni ili barem regionalni centar za popravku helikoptera sovjetske proizvodnje, bilo vojnih, bilo civilnih.

— Dimitrij Rogozin: U Siriji ima nekoliko hiljada ’naših‘ terorista, sa Kavkaza. Mi ne želimo da se oni vrate u Rusiju. 

— Dimitrij Rogozin: „Armata“ nije samo tenk, to je tenk kojim se prema potrebi može upravljati sa daljine. To je tenk–robot. 

— Dimitrij Rogozin: Huligani me nikada nisu napadali, ne zato što sam se dobro tukao niti zato što sam ih sam napadao, već zato će prisustvo krupnog čoveka umiriti svakog huligana. 

— Dimitrij Rogozin: Samo fizički jaka zemlja može biti nezavisna. Do 2020. godine Rusija će imati najbolje oružje koje će po kvalitetu prevazići američko. 

— Dimitrij Rogozin: Kada Hrvatska nabavlja raketno naoružanje postavlja se pitanje protiv koga je to oružje?

— Dimitrij Rogozin: Da je Jugoslavija tada imala te sisteme ne bi se desila takva tragedija kao što je bombardovanje zemlje. Srbi tada nisu imali sa čime da se bore. 

— Dimitrij Rogozin: Isporuka sistema PVO i raketnih sistema ne predstavlja pretnju po druge zemlje. 

© SputnikProfesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Ljubodrag Savić
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Ljubodrag Savić - Sputnik Srbija
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Ljubodrag Savić
Posetu Rogozina Srbiji i dogovor srpsko–ruskog Međuvladinog komitetom za trgovinu, ekonomsku i naučno–tehničku saradnju komentarisaće u studiju Goran Jevtović, pukovnik u penziji, i Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

© SputnikPukovnik u penziji Goran Jevtović
Pukovnik u penziji Goran Jevtović - Sputnik Srbija
Pukovnik u penziji Goran Jevtović

— Ljubodrag Savić: Da bi srpski seljak izvozio za Rusiju iza sebe mora da ima državu i obezbeđen siguran plasman, sa sigurnom cenom koja će mu pokriti cenu proizvodnje. Time bismo ne udvostručili, nego udesetostručili naš izvoz.

— Goran Jevtović: Vojna neutralnost ne postoji kao pojam u međunarodnom pravu.

— Goran Jevtović: Bolje je ući NATO, nego biti polu–član koji ima obaveze, a nema prava punog člana. To vam govori neko ko je protivnik NATO–a i ko je ratovao protiv NATO–a.

 

— Goran Jevtović: Da smo S–300 imali 1999. godine Amerika i njeni saveznici bi tada ili morali da povećaju broj borbenih aviona ili bi morali da sprovedu kopnenu ofanzivu.    

— Goran Jevtović: Srbija nije poražena u bombardovanju NATO–a.    

— Goran Jevtović: S–300 nam odavno treba. Mi kasnimo već dve decenije u nabavci tog sistema.    

— Goran Jevtović: Pitanje bezbednosti nije trenutno pitanje. To je dugoročno pitanje. Ono se odnosi na jedan vek ili barem na nekoliko decenija.     

— Ljubodrag Savić: MMF nije došao u Srbiju da pokreće proizvodnju, već da disciplinuje Srbe da vraćaju kredite koje su uzeli od stranih banaka.    

— Ljubodrag Savić: Rusko tržište je ogromno tržište koje traži ogromne proizvodne kapacitete, sa istim geografskim poreklom i kvalitetom.    

— Ljubodrag Savić: Kada bi Srbija mogla da zadovolji potrebe Rusije, naše mogućnosti bi bile bezgranične. 

— Goran Jevtović: Srbija je na korak od ulaska u NATO. To je trenutno stanje. 

— Goran Jevtović: Problem u odnosima Srbije i Rusije je u sadržaju, u onome što ruska strana nudi, zvanično, poluzvanično, i tajno, a što naša strana ne prihvata. 

— Goran Jevtović: Politička saradnja Srbije i Rusije nikada nije bila toliko dobra kao sada.

— Ljubodrag Savić: Srbija zbog čitavog niza promašaja u ekonomskoj i agrarnoj politici praktično nema šta da ponudi Rusiji. 

— Ljubodrag Savić: U ekonomskoj saradnji smo daleko iza one saradnje koja je postojala između Jugoslavije i Sovjetskog saveza.  

— Ljubodrag Savić: Srbija i Rusija najbolje sarađuju u političkoj sferi.

U drugom delu emisije od 18 časova preneli smo dokumentarnu emisiju „Dvadeset godina Republike Srpske“, koju su pripremile kolege iz banjalučke redakcije Radija Republike Srpske.

Učesnici i svedoci stvaranja RS uz dokumentarne i autentične snimke podsetili su na događaje od pre 20 godina i na vreme osnivanja i borbe za opstanak Republike Srpske.

 

Hvala vam što ste nas slušali i čitali!

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala