Šta sve niste znali o Rusiji? (Foto)

© Foto : Youtube/Oleg GazmanovKarta Rusije
Karta Rusije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Saznajte zanimljive činjenice o Rusiji, njenoj istoriji i savremenosti, prirodi i ljudima. Neke od tih činjenica su dobro poznate, neke će vas iznenaditi...

1. Rusija je najveća zemlja na svetu — njena teritorija obuhvata površinu 17.125.407 kvadratnih kilometara. Ona je veća od SAD 1,8 puta. Površina Rusije je približno ista kao površina patuljaste planete Pluton.

2. Rusija zauzima sedminu zemljine površine.

4. Rusija se graniči sa najviše država na svetu — čak 18.3. Rusija je jedina zemlja na svetu koja izlazi na 12 mora i tri okeana.

5. Tri četvrtine Rusa živi u gradovima. Pet najvećih gradova Rusije su: Moskva, Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg i Nižnji Novgorod.

6. Rusija ima najveće rezerve prirodnog gasa, treseta, šume (drva), soli, pijaće vode, rakova, jesetre, olova, cinka, titanijuma, nikla, niobijuma, rude gvožđa, dijamanata, srebra.

© Sputnik / Igorь Mihalev / Uđi u bazu fotografijaDijamant od 80 karata pronađen u Sovjetskom Savezu 1987. godine
Dijamant od 80 karata pronađen u Sovjetskom Savezu 1987. godine - Sputnik Srbija
Dijamant od 80 karata pronađen u Sovjetskom Savezu 1987. godine

7. Rusija zauzima prvo mesto u svetu po proizvodnji nafte i gasa. 

8. Najmanja udaljenost između Rusije i Amerike iznosi 4 kilometra. To je teritorija između Čukotskog poluostrva i Aljaske.

9. Transsibirska železnica je najduža železnička pruga na svetu. Veliki sibirski put, koji povezuje Moskvu sa Vladivostokom, dugačak je 9.298,2 kilometra, prelazi 8 vremenskih zona i prolazi kroz 87 gradova i naselja… „Preseca“ 16 reka, uključujući i Volgu.

10. Sibirsko jezero Bajkal je najdublje jezero na svetu i drugo po površini u Aziji, a i najveći je izvor sveže vode na planeti. Zapremina Bajkala iznosi 23.615 kubnih kilometara, što je oko 20 odsto svetskih zaliha slatke vode. Sve glavne reke sveta — Volga, Don, Dnjepar, Jenisej, Ural, Ob, Gang, Orinoko, Amazon, Temza, Sena i Odra — trebalo bi da teku skoro godinu dana da bi ispunile bazen jednak obimu jezera Bajkal. 

© Sputnik / Mark Redьkin / Uđi u bazu fotografijaPriroda Sibira
Priroda Sibira - Sputnik Srbija
Priroda Sibira

Ruska armija i kosmos 

11. Rusija je najmoćnija nuklearna sila na svetu.

12. Oružane snage Rusije zauzimaju drugo mesto, odmah posle vojske SAD, na rang–listi najmoćnijih armija na svetu. Prema mišljenju stručnjaka, visoku poziciju Rusiji su obezbedili izuzetni tenkovi (15.398 komada) i snaga Ratne mornarice Rusije (više od 200 podmornica).

13. Ruski naučnici su prvi izumeli balističku raketu, kosmički brod, Zemljin satelit, helikopter, bombarder, hidro–avion, minobacač, podmornicu sa električnim motorom, borbenu oklopnu mašinu na gusenicama…

14. U svetu ima više „kalašnjikova“ nego svih drugih automatskih pušaka zajedno.

15. Sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin bio je prvi čovek koji je leteo u kosmos.

16. Ruski kosmonaut Genadij Padalka je u leto 2015. godine oborio rekord po broju dana provedenih u svemiru. On je u pet odvojenih letova u svemiru proveo ukupno 879 dana. Tako je skinuo sa trona svog sunarodnika Sergeja Krikaljeva, koji je u svemiru proveo 803 dana, 9 sati i 41 minut.

© Sputnik / Stringer / Uđi u bazu fotografija Ruski kosmonaut Genadij Padalka
 Ruski kosmonaut Genadij Padalka - Sputnik Srbija
Ruski kosmonaut Genadij Padalka

Još malo zanimljivosti o Rusiji

17. Ruski jezik je među pet najzastupljenijih jezika na svetu.

18. U Rusiji ima najmanje 15 zatvorenih, tajnih gradova. Njih nema na mapama, ne postoje saobraćajni znaci za njih i nemoguće ih je pronaći.

19. U ruskom gradu Ojmjakonu izmerena je najniža temperatura. Rekord je zabeležen 1924. godine, kada je izmereno minus 71,2 stepena Celzijusove skale.

20. Sibirska tajga je najveća šuma na svetu.

21. Planinski venac Ural smatra se najstarijim na svetu.

22. Rusija je primila hrišćanstvo za vreme kijevskog kneza Vladimira Velikog 988. godine, što znači da je to učinila posle Srbije.

23. U 18. veku Ruska imperija bila je treća po veličini imperija u istoriji čovečanstva.

24. Svaki od vladara iz dinastije Romanov je ostavio iza sebe veću teritoriju države nego što ju je dobio u nasledstvo.

25. Ruski naučnici su izumeli televizor, helikopter, fotografiju u boji, ali su napravili i model veštačkog srca. Rusi su prvi izumeli mašinu za izradu fotografija, ventilator, magnetofon, električni tramvaj (iako pišu da je to učinio Simens), gusenični traktor, kombajn na ugalj, kombajn za žetvu koji se sam kreće, prvi dvotočkaš bicikl sa pedalama, prvu automatsku telefonsku stanicu, personalni kompjuter (sedam godina pre Džobsa), elektronski mikroskop, televizor i TV prenos, bušilicu za bušenje nafte… Prvi u svetu su presadili pluća i izumeli narkozu, gips i još mnogo toga.

26. U januaru 1820. ruska ekspedicija je otkrila Antarktik. 

Ne zaboravimo velikane

27. Rusija je svetu dala mnogo genijalnih naučnika, poput Mihaila Lomonosova, prvog ruskog prosvetitelja, Dimitrija Mendeljejeva, tvorca tablice periodnog sistema elemenata, kao i Konstantina Ciolkovskog, oca kosmonautike, čije je ideje fizički ostvario Jurij Gagarin.

28. Rusija zaista ima ogromnu kulturnu baštinu. Mnogi pisci i pesnici spadaju u vrh svetske književnosti: Lav Tolstoj, Fjodor Dostojevski, Maksim Gorki, Boris Pasternak, Mihail Bulgakov, Aleksandar Solženjicin, Anton Čehov, Ivan Turgenjev, Aleksandar Puškin, Mihail Ljermontov, Ana Ahmatova, Sergej Jesenjin…

© Sputnik / RIA Novosti / Uđi u bazu fotografijaPesnik Sergej Jesenjin (1895-1925)
Pesnik Sergej Jesenjin (1895-1925) - Sputnik Srbija
Pesnik Sergej Jesenjin (1895-1925)

29. Trebalo bi naglasiti da su Petar Čajkovski, Aleksandar Borodin, Modest Musorgski i Nikolaj Rimski Korsakov stvorili ruski nacionalni stil klasične muzike komponujući simfonije, opere, balete i kamernu muziku. Njihovu tradiciju je nastavio Sergej Rahmanjinov. Ne bi trebalo zaboraviti ni Igora Starvinskog, Dmitrija Šostakoviča i mnoge druge.

30. Kada je slikarstvo u pitanju, ruski realisti Ivan Šiškin, Isak Levitan, Viktor Vasnjecov i Ilja Rjepin nimalo ne zaostaju za svojim italijanskim uzorima.

© Sputnik / A. Sverdlov / Uđi u bazu fotografijaIvan Kramski - portret I. I. Šiškina. (1873)
Ivan Kramski - portret I. I. Šiškina. (1873) - Sputnik Srbija
Ivan Kramski - portret I. I. Šiškina. (1873)
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala