Jalovost turske politike

Pratite nas
Poseta turskog premijera Ahmeta Davutoglua Beogradu dolazi u osetljivom trenutku, kada je Turska izgubila političke bitke na skoro svim frontovima. Od pompezno najavljivanih ulaganja u srpsku privredu do sada nije bilo ništa, a političku korist Srbija može da ima jedino u posredničkoj ulozi između Ankare i Moskve.

Propast koncepta „Strategijske dubine

Poseta turskog premijera Ahmeta Davutoglua Srbiji dešava se u izuzetno osetljivom i značajnom geopolitičkom momentu. Na takve momente građani Srbije odavno su navikli, međutim, ovoga puta nije Srbija ta koja se nalazi u krizi, već Turska. Obaranjem ruskog aviona iznad Sirije, Turska je uspela da zaoštri odnose gotovo do ratnog stanja sa poslednjim susedom sa kojim je bila u prijateljstvu; taj čin doveo je i do toga da je podelio i NATO, vojni savez čiji Turska član.

Strategija koju je tako precizno definisao sadašnji turski premijer Davutoglu u knjizi „Strategijska dubina“ početkom novog milenijuma, pretvorila se u konfuznu politiku, pre svega na Bliskom istoku. Deklarativno se zalažući za borbu protiv islamista, a zapravo ih podržavajući, trgujući sa njima, boreći se protiv Kurda u Siriji i Iraku, politika turskog vođstva trpi neuspeh za neuspehom.

Turski premijer Ahmet Davutoglu - Sputnik Srbija
Davutoglu: Investiraćemo u Srbiji, samo ako...

Prvi poraz turska politika je doživela u Srednjoj Aziji, sa neuspehom koncepta okupljanja, u tom trenutku, novonastalih centralnoazijskih država, nekadašnjih sovjetskih republika, oko Turske kao matične države. Tada je došlo do turskog strateškog povlačenja sa tog terena i njenog okretanja ka Bliskom istoku i Balkanu. Ovaj zaokret desio se sa usponom Erdogana i njegove Partije prava i razvoja.

Drugi poraz, kako smo videli, politika turskog ekspanzionizma doživela je u neposrednom turskom susedstvu, a odatle će Erdoganu biti teško da se izvuče bez posledica. Svesno teških posledica nekonzistentne politike koju je vodilo, tursko rukovodstvo zna da je Balkan jedini geopolitički teren na kome još uvek može da upiše poen za sebe.

Srbija je ključ za Balkan i toga je svestan i Davutoglu. Zato je i odabrana kao cilj posete u ovom trenutku. I ranije, Turska je izražavala namere da bude prisutna u Srbiji, ekonomski i politički. Najavljivane su investicije, mirotvoračke inicijative, sve u svemu, Turska je sebe na Balkanu (i u Srbiji) videla kao najmoćnijeg igrača — najvećeg investitora u ekonomskom i osovinu koja oko sebe okuplja razjedinjeni Balkan u političkom smislu.

Reči krupne, dela mala

Međutim, od vremena kada su turski lideri izašli sa svojim inicijativama prvi put do danas malo se odmaklo. Kada slušate ili čitate izjavu turskog premijera Davutoglua pred današnju posetu Srbiji, ne možete da napravite značajniju razliku od izjava datih pre nekoliko godina. Iste reči, iste namere. Napredak se ne vidi. Korist za Srbiju još manje.

Zastava Turske - Sputnik Srbija
Turska zagovara sve što je suprotno interesima srpskog naroda

Srbija bi mogla da ima koristi od turskih ulaganja, kao od ulaganja od svake druge države, međutim, do dugo najavljivanih turskih velikih projekata u Srbiji nije došlo, kaže Slobodan Janković iz beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i privredu. On kaže da turske investicije u Srbiju iznose do 30 miliona evra.

„Ono što se vidi na terenu, pogotovo njihova ulaganja u tekstilnu industriju u Leskovcu, jeste da su uslovi rada u tim firmama gori čak nego u južnokorejskim firmama o kojima se dosta pisalo u našoj štampi“, kaže Janković.

Janković navodi da je turska strateška politika prema Srbiji definisana još pre dolaska Erdogana na vlast u već pomenutoj programskoj knjizi Ahmeta Davutoglua.

„Davutoglu je u svojoj knjizi jasno naznačio da Turska ne treba da ulaže u Srbiju, već da treba da je inkorporira u svoj jedinstveni prostor, a da treba da ulaže u okolne zemlje, Mađarsku, Hrvatsku i Rumuniju. Da bi se Srbija uključila u turski prostor, ona treba da bude u ekonomski lošem stanju. U tom smislu, Turska ne treba da pomogne srpskom ekonomskom oporavku“, zaključuje Janković.

Sada se postavlja pitanje kada je turski premijer govorio istinu — onda kada je pisao politički koncept Erdoganove vladavine, „Strategijsku dubinu“, ili danas kada kaže da ohrabruje turske firme da ulažu u Srbiju? Istina, neke turske kompanije jesu investirale u našoj zemlji. Tako je nedavno počela sa radom i turska „Halkbanka“, koja u Davutogluovoj poseti ima važnu ulogu — turskim biznismenima, koji sa Davutogluom dolaze u Beograd, predstaviće potencijale srpske privrede.

Zastave NATO država - Sputnik Srbija
Turska hoće da izađe iz američke senke

„Halkbanka“ je odavno poznata u svetu kao banka koja je kršila međunarodne sankcije nametnute Iranu. Pošto je Iran, odlukom međunarodne zajednice, izbačen iz međunarodnog platnog prometa i bilo mu je onemogućeno plaćanje u stranoj valuti, „Halkbanka“ je za račun Islamske republike kupovala zlato, iskoristivši rupu u režimu sankcija.

To nije jedini slučaj kada je ova banka bila u centru medijske pažnje. Tako je u decembru 2013, u velikoj antikorupcijskoj istrazi, sličnoj operaciji Rezač, uhapšen direktor „Halkbanke“ Sulejman Aslan. Policija je u njegovom stanu pronašla 4,5 miliona dolara sakrivenih u kutijama za cipele. Aslan se teretio da je primio mito, između ostalih, od iransko-azerskog biznismena Reze Zaraba.

S obzirom na to da su u aferi uhapšeni gotovo svi Erdoganovi poslovni prijatelji i finansijeri, a Aslan je bio među njima, usledile su smene u policiji, od vrha do dna, a Erdogan je aferu nazvao zaverom „međunarodnih grupa“ i „mračnih saveza“ koje predvodi njegov konkurent, vođa islamskog građanskog pokreta Hizmet Fetulah Gulen.

Ni od politike nikakve koristi

Na političkom planu, Turska je imala velike ambicije, najpre da pomiri Srbe i Bošnjake kroz trilateralni mehanizam Srbija—BiH—Turska. Međutim, Srbija se praktično povukla iz tog procesa zbog, kako kaže Janković, pokušaja turskog mešanja u sukob dveju islamskih zajednica u Srbiji.

„Turska Vlada ponudila je da ona bude ta koja posredno upravlja islamskim zajednicama u Srbiji i tada se Srbija povukla iz tog okvira. Turska je tim potezom pokazala kakav odnos želi sa Srbijom — da bude neka vrsta patrona, a ne jedan ravnopravan odnos. Srbija se uspešno izvukla iz tog okvira, a treba gledati da svaki dalji odnos sa Turcima bude striktno bilateralan i zasnovan na reciprocitetu“, kaže Janković.

Miša Đurković - Sputnik Srbija
„Svet sa Sputnjikom“ — Đurković: Bosna može da plane svakog trena (audio)

Davutogluovu posetu Beogradu ne treba posmatrati usko, već treba u obzir uzeti širi geopolitički aspekt, u svetlu zaoštravanja tursko-ruskih odnosa, smatra glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.

„Uopšte me ne bi iznenadilo da važan segment posete bude neka vrsta ispipavanja terena za moguću posredničku ulogu Beograda u normalizaciji odnosa između Turske i Rusije, koji su sada svedeni na nulu“, kaže Vukadinović.

Ankari je, prema njegovom mišljenju, veoma stalo da se srpsko-turski odnosi podignu na što viši nivo i podrazumeva se da treba biti veoma oprezan u tome. Ne treba srljati, kao što smo početkom veka srljali u ekonomske i političke integracije, mišljenja je Vukadinović. S obzirom na složenost međusobnih odnosa kroz dugi istorijski period, trebalo bi voditi računa da se ne pretera i ne preigra. Preterano intimiziranje sa Turskom moglo bi da pošalje pogrešnu poruku Moskvi, što je poslednje što nam je potrebno u ovom trenutku, zaključuje Vukadinović.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala