Francuzi zabranili prikazivanje filma „Krim. Povratak kući“

Pratite nas
Vlasti Strazbura, Nice, Kana i Bordoa zabranile su prikazivanje filma „Krim. Povratak kući“, izjavio je predstavnik Ruskog državnog filmskog fonda Oleg Agišin.

Prema njegovim rečima, film je već bio prikazivan tokom leta u Parizu, međutim, vlasti ova četiri grada pribegavale su raznim metodama kako bi sprečile njegovo prikazivanje.

Sputnjik studio logo - Sputnik Srbija
40.000 pregleda filma „Krim. Povratak kući“

Poslednji slučaj, rekao je Agišin, dogodio se u Bordou, jer su aktivisti ukrajinske dijaspore sakupili potpise i poslali ih u gradsku skupštinu, nakon čega je doneta odluka o zabrani prikazivanja filma.

Poslanik francuske Narodne skupštine Nikola Djuik smatra da je u pitanju veoma „glupa i neprihvatljiva cenzura“, imajući u vidu da je Krim istorijski bio ruski.

„Važno je da ljudi znaju da je Sevastopolj oduvek bio deo Federacije. Cenzura ovakve vrste koči dijalog i razmenu mišljenja. Mislim da je to kontraproduktivno i nedopustivo“, rekao je Djuik.

On je kao razlog zbog čega pojedinci ne žele da taj film bude prikazivan naveo realnost celokupne situacije, odnosno rezultat referenduma koji je stabilizovao prilike na Krimu i sprečio nepotrebne žrtve.

Faros, poluostrvo Krim, Rusija - Sputnik Srbija
Dokumentarac „Krim. Povratak kući“ u Kanu

Film, kako je rekao, potvrđuje da je većina stanovnika Krima sa velikom radošću dočekala povratak u Rusku Federaciju, a to ne odgovara Kijevu.

„Kijevske vlasti u proteklih 10 godina nisu ulagale u Krim, što je dovelo do toga da su putevi u lošem stanju, kao i da su sistemi za preradu đubreta veoma zastareli. Svima je poznato da Ukrajina nikada nije bila organizovana država, kao i da je razvoj ekonomije veoma loš. Nakon posete Krimu, uverio sam se da su građani srećni što su se vratili u Rusiju“, objasnio je Djuik.

Francuski političar takođe smatra da je jedina gora stvar od cenzure — nedostatak opšte kulture i otvorenosti ka drugim nacijama.

„Poznato je da su Austrougarska i Nemačka za vreme Prvog svetskog rata želele da Ukrajinu vide kao nezavisnu zemlju, a većina novinara i političara i dalje deli sličan stav zbog nedostatka kulture i znanja. Ti ljudi bi trebalo da otputuju na Krim, da nauče strane jezike i da budu otvoreni, jer to je jedini način da shvate da je Rusija deo Evrope i da Evrope neće biti bez Rusije“, zaključio je Djuik.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala