Ahtisari ponovo među Srbima

© AP Photo / Visar KryeziuMarti Ahtisari
Marti Ahtisari - Sputnik Srbija
Pratite nas
Mi smo sada bukvalno zatočenici međualbanskog sukoba, gde Brisel, potpuno svesno, pokušava da nas žrtvuje radi mira unutar albanske zajednice, dok sa druge strane navlači antagonizam na Srbe zbog onoga što se desilo u Unesku, kaže Rada Trajković, bivša poslanica u kosovskom parlamentu.

Odluka Ustavnog suda Kosova o suspenziji dela Briselskog sporazuma koji se odnosi na Zajednicu srpskih opština, Srbima na Kosovu i u samoj Srbiji čini se da nije ostavila mnogo prostora za manevar. Ako izađu iz prištinskih institucija biće krivi za opstrukciju istih, ako ostanu — smatraće se da se slažu sa odlukama Prištine.

Sjenički specijaliteti, švedski sto - Sputnik Srbija
Briselski sporazum — švedski sto za Prištinu

Šta Srbi na Kosovu mogu, ili šta treba da preduzmu, u ovakvoj, reklo bi se pat-poziciji?

Branimir Stojanović, potpredsednik Vlade Kosova, objašnjava da Srbi sa Kosova, kao i u proteklih 15 godina, mogu da računaju samo na Beograd. U tom kontekstu, on je čvrsto uveren da će Beograd naći rešenje i za ovaj problem, jer, kako kaže, Albanci su mnogo puta rekli da žele da brinu o Srbima, ali to nikada nisu radili.

Stojanović ističe da je i međunarodna zajednica, u svojim obavezama, bila poprilično neozbiljna i neefikasna.

„Nama ostaje da verujemo u Beograd i da kroz dijalog Priština može da se natera da sprovede svoj deo sporazuma. U suprotnom, dosadašnji dijalog i sve što je urađeno biće besmisleno“, ističe Stojanović.

Komentarišući reči Ulrike Lunaček, poslanice Evropskog parlamenta i izvestioca za Kosovo, da ukoliko se ustanovi da sporazum o ZSO nije u skladu sa Ustavom Kosova, onda ga treba menjati, Stojanović je rekao da bi u tom slučaju Srbija mogla da traži od Ustavnog suda Srbije da preispita sve odredbe svakog člana Briselskog sporazuma, i da u tančine proveri da li je baš sve u tom sporazumu po zakonima Republike Srbije, pa onda da vidimo šta sve treba korigovati.

Svet sa Sputnjikom - Sputnik Srbija
#SvetSaSputnjikom — Bataković: Vratiti pregovore o Kosovu u Ujedinjene nacije (audio)

„Ako uđemo u tu igru, onda zaista nećemo nigde da stignemo, jer ono što je potpisano ne može da se koriguje. Pregovori i jesu bili tako teški upravo zato što je bilo teških stvari koje je trebalo dogovoriti. Ako se neko obavezao da nešto sprovede, onda to treba i da uradi, a nikako ne treba da menjamo sporazum do koga smo i te kako teško došli“, smatra Stojanović.

Na pitanje da li je lista „Srpska“ u poziciji da, ako se stvari ne reše, izađe iz vlasti ili zamrzne svoj rad u kosovskim institucijama, Stojanović kaže da uvek ima prostora za manevar.

„U tom slučaju, moja će preporuka biti da se vratimo dve do tri godine unazad, kada smo svoju političku aktivnost zasnivali na radu van kosovskih institucija, i da tako pošaljemo jasnu poruku da, bez obzira na našu dobru volju, neko ko donosi odluke nema ni minimum želje da Srbima pruži pravo da opstanu na tom prostoru“, rekao je Stojanović, dodajući da bi to značilo da nema više dijaloga, ili, kako je rekao — svako u svoj rov, pa onda šta nam bog da.

To, smatra on, nikome ne bi bilo u interesu, a najmanje onima koji su odgovorni, uz napomenu da veruje da će ipak nadvladati razum.

Rada Trajković, bivša poslanica kosovskog parlamenta, smatra da bi saradnja svih srpskih opcija prisutnih na Kosovu bio pokazatelj da i Srbi mogu da imaju jedinstvenu i jaku poziciju. Ona čvrsto veruje da je Evropska unija apsolutno zakazala na ovom polju, a da njena mlaka reakcija pokazuje da se plaši reakcije Albanaca.

Spomenik Bilu Klintonu u Prištini - Sputnik Srbija
Zašto je Amerika suspendovala ZSO na Kosmetu

„Ova kampanja za rezultat ima diskriminaciju Srba i oduzimanje njihovih prava kako bi se zadovoljili Albanci, za koje postoje dva relevantna razloga: Okretanje albanske opozicije prema Srbima u neprijateljskom smislu i strah od unutaralbanskog sukoba, za koji međunarodna zajednica veruje da bi prevazišao granice Kosova. Regionalni karakter zaoštravanja unutaralbanskih opcija doveo bi do toga da jedan deo ekstremne opcije Albanca zatraži pomoć od islamskog faktora“, uverena je Trajkovićeva.

Trajkovićeva duboko veruje da bi zamrzavanje rada srpskih učesnika u Vladi Kosova moglo da utiče na rad kosovskih institucija, jer bi one na taj način izgubile prividnu multietničnost na kojoj insistira Priština. A to bi, veruje ona, i te kako privuklo pažnju međunarodne zajednice.

„Mi smo sada bukvalno zatočenici međualbanskog sukoba, gde Brisel, potpuno svesno, pokušava da nas žrtvuje radi mira unutar albanske zajednice, dok sa druge strane navlači antagonizam na Srbe zbog onoga što se desilo u Unesku“, objašnjava ona.

Na koji će se način priča o ZSO dalje razvijati ostaje da se vidi. U međuvremenu, prema pisanju kosovske štampe, Vlada Kosova je spremna da Srbiji ponudi opciju formiranja Zajednice kroz već postojeći okvir u Ahtisarijevom planu.

Srbija je, podsetimo, taj plan davno odbacila, kao i Ujedinjene nacije, pod čijim protektoratom se Kosovo i nalazi.

Priština, veruju neki analitičari, želi da iskoristi Srbe sa Kosova i ZSO kako bi Beograd privolela da na neki način prihvati Ahtisarijev plan, što bi za njih značilo priznanje nezavisnog Kosova, a da to nismo izgovorili.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala