„Srpski legat“ — tradicija u modernom pakovanju

Pratite nas
Dok srpski državi vrh u Unesku vodi diplomatsku bitku za očuvanje srpskog kulturnog i duhovnog nasleđa na Kosovu i Metohiji, grupa entuzijasta kroz fondaciju „Srpski legat“ nizom akcija trudi se da očuva istoriju, tradiciju i kulturu Srbije, ali i sve ono što je značajno za Srbiju danas i što će ostati kao zaostavština budućim generacijama.

„Srpski legat“ svojim aktivnostima želi da podigne svest građana o kulturi, književnosti, umetnosti i drugim aspektima srpskog nasleđa, kaže za Sputnjik jedan od osnivača i izvršni direktor Fondacije Goran Ličanin. 

Jedan od projekata, pod nazivom Naj@ ima za cilj da se kroz promocije i izložbe na centralnim gradskim trgovima žitelji Srbije upoznaju sa svojim poreklom i daljom i bližom istorijom svoj grada.

„Pokušavamo da iz svakog grada izvučemo ono najbolje i najinteresantnije, što ga razlikuje od ostalih srpskih gradova i to radimo u oblasti istorije, kulture, gradskih legendi, turističkih proizvoda, prirodnih bogatstava…“, kaže Ličanin.

Jelica Ilić, kustos Narodnog muzeja Zaječar, grada u kojem je održana prva izložba, za Sputnjik objašnjava da su se njeni sugrađani, kroz akciju „Naj@ Zaječar“ podsetili najsvetlijih trenutaka prošlosti i poznatih Zaječaraca, koji su deo identiteta ovog grada.

„Na jednoj strani, to je veliki političar Nikola Pašić, zatim njegov savremenik i politički protivnik Đorđe Genčić, kao i glumačka legenda Zoran Radmilović i čitava galerija ljudi koji su oslikavali ovaj grad kroz istoriju. Izložba, između ostalog, nije obuhvatala samo prošlost, već i manifestacije koje i danas žive poput ’Dana Zorana Radmilovića‘ i čuvene Gitarijade“, kaže Ilićeva.

© Srpski legatNikola Pašić
Nikola Pašić - Sputnik Srbija
Nikola Pašić

Goran Ličanin iz „Srpskog legata“ smatra da su savremene tehnologije i način života dovele do toga da je decu danas teško odvojiti od računara i video-igrica. Zato je „Legat za decu“ posvećen upravo najmlađima, kojima se srpska tradicija predstavlja na nekonvencionalan način, koji im može biti blizak i interesantan.

„Pokušali smo da umotvorine našeg naroda pretočimo u nešto što nije format udžbenika i što deci ne bi bilo dosadno. Zato smo počeli sa serijom knjiga ’Srpske narodne poslovice u stripu“‘, kaže Ličanin.
Serijal knjiga i dokumentarnih filmova „Tragovima velikana“ govori o ljudima koji su obeležili srpsku istoriju, a prva romansirana monografija posvećena je glumici Radmili Savićević. Sačinjena je od više od 40 intervjua njenih kolega, glumaca i reditelja, koji svedoče o životu i neverovatnom talentu ove velike glumice.

Ličanin veruje da čuvanjem sećanja na velikane srpske istorije dajemo primer budućim generacijama, i da svaki pojedinac mora biti svestan svoje uloge u pisanju istorije Srbije.
„Lična inicijativa je jako važna, jer su svi ti ljudi o kojima danas pišemo i pričamo oni koji su kao pojedinci pokrenuli nešto veliko i svojim radom učinili mnogo. Dovoljno je da pomenemo dva velikana, Nikolu Teslu i Mihaila Pupina, koji su sami uradili više nego dve trećine naučnika u celom svetu“, ističe Ličanin.
„Da se ne zaboravi“ je još jedan od segmenata „Srpskog legata“ u okviru kog građani šalju materijale koji su im značajni i za koje žele da budu sačuvani na veb-sajtu Fondacije.

„Istorija nije samo u muzejima i udžbenicima, već i u foto-albumima, na tavanima i u podrumima naših sugrađana. Jednog dana, kada naslednici koji nisu svesni tog velikog bogatstva sve to bace jer im zauzima prostor, oni će baciti ne samo deo istorije jedne porodice već i istorije Srbije“, zaključuje Ličanin.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala