Teško je lobirati protiv SAD

© Sputnik / Jurij Poljakov / Uđi u bazu fotografijaZgrada UNESKO
Zgrada UNESKO - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Nije lako lobirati kada protiv sebe imate SAD. To je odmeravanje snaga sa nekim ko je osnovao te institucije i ima i dalje neku vrstu dominacije u njima. Ako ništa drugo, mnoge zemlje neće da se zameraju državama poput Amerike, pa su ostale uzdržane”, kaže politički analitičar Branko Radun.

Do Generalne konferencije Uneska, na kojoj će se odlučivati o prijemu Kosova u članstvo te organizacije, ostalo je svega dve nedelje. Sputnjik je istraživao — da li je diplomatija jedino sredstvo kojim Srbija raspolaže u borbi za očuvanje svoje kulturne, duhovne i istorijske baštine na Kosovu ili je moguće primeniti još neki instrument, kao što su na primer profesionalni lobisti i agencije?

Manastir na Kosovu - Sputnik Srbija
Unesko, druga runda: Borba za uzdržane

Ambasador Srbije pri Unesku, Darko Tanasković, za Sputnjik kaže da je uvek korisno imati uz sebe takozvane lobiste, jer se na takav način afirmišu određeni programi, projekti, politička volja i slično.

„To je sigurno korisno, ali mislim da je u konkretnom slučaju kasno za neko angažovanje lobističkih agencija, pa čak i da je u određenoj meri kasno da se u medijskoj sferi, pogotovo na Zapadu, angažuju neka ugledna novinarska pera koja bi pisala u našu korist“, kaže Tanasković.

Srpski diplomata smatra da je najefikasnija nesporedna diplomatska i politička akcija na svim nivoima, bilateralnih i multilateralnih odnosa, uz doprinos civilnog sektora i institucija koje su se i do sada zalagale po ovom pitanju.

Da je Srbija propustila priliku da na vreme angažuje profesionalne lobiste smatra i dr Nenad Vasić, naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu i autor više knjiga o lobiranju. On ističe da su vlasti u Prištini, pored diplomatskog lobiranja za prijem u međunarodne organizacije, odavno  angažovale i profesionalce koji su osmislili i kontinuirano sprovodili lobističke strategije, što se sada pokazalo kao njihova prednost.

„Kada vidite da vaš protivnik u spoljnoj politici angažuje profesionalne lobiste koji će njihovoj diplomatiji dati dodatni podsticaj, nužno se nameće da i vi uradite isto. Srbija nažalost to nije uradila, verujući da je njena argumentacija za odbijanje zahteva prištinskih vlasti u Unesko dovoljna i ne prepoznajući značaj lobiranja van diplomatije u dovoljnoj meri“, objašnjava Vasić.

Unesko - Sputnik Srbija
Za Kosovo u Unesku 27 zemalja, 14 protiv (video)

Vasić kaže da, iako za angažman profesionalnih lobista nikada nije kasno, jednostavno nije ostalo dovoljno vremena da Srbija posegne za onim instrumentima lobista koji podrazumevaju medijsku strategiju nastupa, poput intervjua, emitovanja tematskih spotova na inostranim televizijama, angažovanja javnih ličnosti u promociji naših ciljeva  i slično.

Vasić veruje da treba nastaviti kontinuiranom strategijom diplomatskog lobiranja, uz korišćenje uticaja koji saveznici Srbije kao što su Moskva i Peking imaju na druge zemlje-članice koje su ostale uzdržane u prvoj rundi glasanja.  

I politički analitičar Branko Radun za Sputnjik kaže da je teško lobirati kada protiv sebe imate nekog moćnog i uticajnog poput SAD, koje su lobirale za prijem Kosova u Unesko.

„Nažalost, to je odmeravanje snaga sa nekim ko je osnovao te institucije i ima i dalje neku vrstu dominacije u njima. Ako ništa drugo, mnoge zemlje neće da se zameraju državama poput SAD, pa su ostale uzdržane”, objašnjava Radun.

On takođe smatra da Srbija na raspolaganju ima diplomatski pristup lobiranju.

„Srbija može zajedno sa državama koje imaju uticaja, poput Rusije i Kine, da izvrši dodatni pritisak i lobira kod onih članica Uneska koje su ostale uzdržane. Upravo te zemlje su one do kojih zapadni  lobisti nisu uspeli da dođu ili nisu došli u potpunosti, pa su odlučile da ne glasaju, iako bi verovatno glasale protiv prištinskog zahteva“, smatra Radun. 

Unesko, logo - Sputnik Srbija
Crna Gora i Makedonija podržale članstvo Kosova u Unesko

Da je diplomatija najbolji put kojim Srbija može da ide u vremenu koje je preostalo do Generalne Konferencije Uneska veruje i Pavle Jevremović, bivši ambasador Srbije pri UN.

„Potrebna je komunikacija diplomatskim kanalima sa kulturnim institucijama i uglednim ličnostima, bez ulaženja u pitanje afirmacije Kosova kao nezavisne države, već sa akcentom na tome da li je administracija u Prištini sposobna da čuva naše kulturno nasleđe na KiM. Promoteri kosovske nezavisnosti međutim imaju druge prioritete i ne sekiraju se baš mnogo za naše manastire“, kaže Jevremović za Sputnjik.

Iako izgleda da prva runda borbe za očuvanje srpske baštine na KiM u Unesku nije završena u korist Srbije, Jevremović veruje da će Generalna konferencija te organizacije ipak biti mesto gde zahtev Kosova neće dobiti kvalifikovanu većinu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala