Šta će biti sa „prekobrojnima“

© Tanjug / Marko ĐokovićDete izbeglica u parku kod autobuske stanice u Beogradu
Dete izbeglica u parku kod autobuske stanice u Beogradu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dok predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker promoviše plan za zbrinjavanje 160.000 izbeglica, u Evropi se vodi žučna rasprava oko toga treba li prihvatiti obavezujuće kvote ili ne. Sa druge strane, postavlja se pitanje šta će biti sa onima koji se nalaze pred evropskim kapijama.

Plan o razmeštaju izbeglica po kvotama je obavezujući i podrazumeva i novčane kazne za zemlje koje ne žele da mu se povinuju. Bez obzira na pretnje, opoziciona kandidatkinja za premijersko mesto u Poljskoj, Beata Šidlo poručuje da se njena zemlja neće povinovati pritiscima Brisela. Aktuelna poljska premijerka Eva Kopač za prijem oko 2.000 izbeglica postavlja uslove, dok se novoizabrani predsednik Poljske Andžej Duda protivi bilo kakvim kvotama za izbeglice.

Deca izbeglice u parku kod autobuske stanice u Beogradu - Sputnik Srbija
Da li će novi plan za izbeglice posvađati Evropu?

Poljska nije usamljena u svom protivljenju, ali izgleda da je glas zemalja koje se protive kvotama ne čuje u Briselu. Štaviše, u planu EU poimence se pominju i zemlje koje nisu članice Unije, a koje će biti proglašene za sigurne za izbeglice. Srbija, Crna Gora, BiH, „Kosovo“, Albanija, Makedonija i Turska su zemlje koje nisu članice EU, ali bi mogle da uđu na spisak onih zemalja u koje bi izbeglice iz obaveznih kvota mogle da budu naseljene, kaže Slobodan Janković iz beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

„Radi se, s jedne strane o tome da EU raširi novi talas migranata svuda širom svoje teritorije, da to nametne članicama kao stalni mehanizam, jer videli smo iz više izjava da je u pitanju proces, a ne neka trenutna kriza. Naseljavanje migranata biće duži ili čak stalni proces kojim se priprema veliko preoblikovanje EU, a u to treba da se uključe i balkanske zemlje koje nisu članice EU“, kaže Janković.

Ograničavanju broja izbeglica koje mogu da uđu u EU usprotivila se i nemačka kancelarka Angela Merkel, koja se u govoru u Bundestagu založila za sistem obaveznih kvota, ali bez ograničenja njihovog broja.

„Ne možemo da kažemo da ćemo raspodeliti fiksni broj izbeglica. Ne možemo samo da odredimo gornju granicu broja izbeglica i da kažemo „Baš nas briga za one iznad te granice. Ono što je Junker predložio bio bi korak napred, ali izazov je dublji od proste podele izbeglica“, rekla je Merkel.

Izbeglice - Sputnik Srbija
Za koga su migranti kao skakavci

I Savet Evrope apelovao je na zemlje-članice da se prema izbeglicama ponašaju, kako je rečeno u pismu koje je uputio generalni sekretar ove organizacije Torbjern Jagland, da humano postupaju sa izbeglicama i podsetio ih da je to i njihova pravna obaveza. U debatu se uključila i organizacija „Amnesti internešenel“, koja je pozvala lidere EU na drastične promene u pristupu izbegličkoj krizi koja je zahvatila Evropu i kritikovala njihov odgovor na krizu kao „parcijalan i nedosledan“. A Visoki komesarijat za izbeglice UN poziva na harmonizaciju politike azila u zemljama EU zbog sve većeg broja izbeglica koji stižu u Evropu. Ova specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija očekuje da će najmanje 850.000 ljudi preći Mediteran tražeći utočište u Evropi ove i naredne godine.Ona očekuje da Nemačka primi čak do 800.000 izbeglica i zalaže se za efikasnije mehanizme za njihovu integraciju.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala