Praško proleće nema veze sa Ukrajinom

© Sputnik / Jurij Abramočkin / Uđi u bazu fotografija"Praško proleće" u Čehoslovačkoj
Praško proleće u Čehoslovačkoj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na današnji dan pre 47 godina vojska Varšavskog pakta umarširala je u Prag. Danas ovu istorijsku činjenicu mnogi koriste kako bi optuživali savremenu Rusiju za dešavanja u Ukrajini. Ti pokušaji se svode na manipulaciju i potpuno su nepošteni, smatra Ljuboš Blaga, politikolog i predsednik Komiteta za evropske poslove Parlamenta Slovačke.

Na današnji dan, avgusta 1968. godine, ušla je vojska zemalja-članica Varšavskog pakta u Čehoslovačku. Da li je u redu za ove događaje kriviti modernu Rusiju?

— Kriviti Rusiju za ono što se dogodilo 1968. godine nije pošteno. Postaviću drugo pitanje: možemo li današnje Nemce kriviti za ono što su radili nacisti i za ono što se dešavalo tokom Drugog svetskog rata? To mi se čini apsurdno, kao i kada se Rusija krivi za ono što se dešavalo 1968. godine. Da li to onda znači da bi trebalo da mrzimo i sve Poljake, Bugare i Mađare — s obzirom na to da su i njihovi vojnici bili u redovima armije Varšavskog pakta koja je umarširala na našu teritoriju 1968. godine?

Doživljavati istoriju kao mogućnost da se objasni mržnja prema drugim narodima, neverovatno je glupo. Rusija se mnogo puta izvinila za okupaciju i prema mom mišljenju — to pitanje je zatvoreno. Pokušavam da nađem u istoriji nešto što narode ujedinjuje, a ne ono što ih razdvaja. Ono što je nekad bilo, trebalo bi zaboraviti. A ono što je potrebno pamtiti je sve ono dobro što je bilo među narodima i na tome graditi budućnost i očuvati mir.

Odnosno, radi se o manipulisanju istorijom?

— Na vaše pitanje odgovoriću da je bez svake sumnje Rusija naš prijatelj i oslobodilac. Fašizam je bio najveće zlo i od njega nas je oslobodio SSSR. Štaviše, po mom mišljenju, upravo je antifašizam najjača nacionalna tradicija Slovačke, koja korene vuče iz Slovačkog nacionalnog ustanka. Govoreći o borbi protiv fašizma, niko ne može zaboraviti žrtve ruskih vojnika tokom Drugog svetskog rata. Milioni ruskih vojnika su umirali za nas. Zato ne razumem rusofobiju koju sada sprovode zapadni mediji.

Ne kažem da mi moramo u svemu biti potpuno saglasni sa Rusijom. Isto tako, ne sme se Rusija zloupotrebljavati kako bi se „preko njenih leđa prebijali računi“ — to je primitivno. Savremena Rusija ne nosi bilo kakvu odgovornost za događaje iz 1968. godine.

Pa ipak, ono što se tada, avgusta 1968. godine dogodilo mnogi često porede sa događajima u Ukrajini. Da li Vi tu vidite bilo kakvu vezu?

— Ova i slična poređenja su čisto ideološka, sa ciljem da se pokaže da je navodno Ukrajina danas nevina žrtva, isto onako kako je to bila Čehoslovačka 1968. Takođe, aludira se da će navodno Rusija ostati neprijatelj koji stalno želi nekoga da okupira. Ali, to je poptuna glupost. Očigledno, još od vremena hladnog rata, zapadna propaganda se nije posebno promenila i vrlo brzo su se vratili rusofobiji, koja se širi još od 1989. godine. Nastavljaju hladni rat izmišljajući različite istorijske analogije, kao na primer upoređivanje Putina sa Hitlerom ili Ukrajinu sa Čehoslovačkom 1968. godine. To su sve tužne militarističke bajke, koje nemaju veze sa realnošću.

Svi dobro znamo da je Ukrajina započela građanski rat protiv sopstvenih građana i nije u stanju da se izbori sa rastom fašizma, ne mogu naći rešenje koje bi ujedinilo državu. U Čehoslovačkoj se 1968. godine narod ujedinio oko odlične ideje — izgradnje demokratkog socijalizma i ovu su težnju nažalost uništili tenkovi Varšavskog pakta. Ne mogu se nikako porediti dešavanja u Ukrajini i Čehoslovačkoj, jedina je sličnost u tome što narod u Slovačkoj ne želi tuđe tenkove na svojoj teritoriji i ja to savršeno razumem.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala