Beograd ljut na Brisel

© AP Photo / Darko VojinovicProtest protiv ćirilice u Hrvatskoj
Protest protiv ćirilice u Hrvatskoj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ministar pravde Nikola Selaković kaže za RTS da odluka o ukidanju ćirilice u Vukovaru predstavlja pre svega ugrožavanje ljudskih, a zatim i manjinskih prava. Ističe da je nedopustiv stav Brisela da nije nadležan za kršenje ljudskih prava u zemlji koja je članica EU, a da insistira na toj nadležnosti kada je reč o državama kandidatima.

Nikola Selaković je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da je reagovanje na ukidanje ćirilice u Vukovaru pitanje pristojnosti.

Protest protiv ćirilice u Hrvatskoj - Sputnik Srbija
Da li će ćirilica biti proterana iz cele Hrvatske

„Svako se pita kako je moguće da EU kaže da nema nikakve nadležnosti u ovoj oblasti kada je reč o državi-članici, a kada neko želi da postane članica itekako ima nadležnosti. Ovo je pitanje pristojnosti i rekao bih jednog civilizovanog odnosa prema pravima jednog naroda“, rekao je Selaković.

Dodao je da EU ipak nije jedina međunarodna adresa na koju treba da zakucamo.

„Tu je i Savet Evrope, kao najstarija institucija za zaštitu ljudskih prava, tu je i visoki komesar OEBS-a za zaštitu prava manjina. I na svaku adresu treba da zakucamo i kažemo da je nedopustivo ponašati se prema Srbima kao prema boks vreći ili džaku u koji će da šutira svako ko stigne“, rekao je Selaković.

Istakao je da će se Srbija obratiti svim međunarodnim institucijama jer je to njena dužnost.

Protest protiv ćirilice u Hrvatskoj - Sputnik Srbija
Ukidanje ćirilice uz ustaške pesmice

„Srbiji je ćirilicu ukidao svako ko je želeo da je uništi, ćirilica je zabranjivana tokom Prvog i Drugog svetskog rata. Ja lično jesam veliki pobornik ćirilice, ali bih prvi ustao kada bi neko lomio latinične table“, naglasio je Selaković.

On je dodao da Srbija vodi odgovornu politiku koja treba da uspostavi mir i stabilnost i da Srbija nije ta koja provocira, već deluje mudro i odgovorno.

„Ovo je pitanje nečega što zovemo evropskim standardima. Prema zakonodavstvu Srbije, potrebno je da na poslednjem popisu manjine ima ne manje od 15 odsto, da bi se koristio jezik te manjine. To je kod nas kao kod države koja stremi u EU, a u Hrvatskoj je taj procenat 35. A i tamo gde nas ima 35 i više odsto, čak ni sada ne možemo da imamo to pravo“, rekao je Selaković.

Dodao je da je očigledno da u Hrvatskoj postoje pojedinci koji nisu svesni da je njihova prošlost nekada bila štetna — „i nacistička i fašistička“.

Oluja - iza hrvatske vojske ostale su spaljene i porušene kuće - Sputnik Srbija
Zauzeto, Hrvat!

„Brisel bi svakako trebalo da reaguje jer je ovde u pitanju na prvom mestu ugrožavanje ljudskih prava, onda i manjinskih prava jedne nacionalne zajednice u jednoj državi članici EU. Nedopustivo bi bilo da Brisel ne reaguje i ovo što se sad dešava je rezultat nereagovanja. I svaki put kada se nije reagovalo, pojedinci su to koristili na ovakav način“, naglasio je ministar.

Objasnio je da su Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda postali nacionalna manjina, ali da se ne sme zaboraviti da na tim prostorima Srbi žive vekovima.

„Naša ruka pomirenja ostaje ispružena. Ja ne tražim da se volimo, da se bratimimo sa Bošnjacima i Hrvatima, ali to mora da bude politika čistih odnosa“, kaže Selaković.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala