„Želja za vođenjem imperijalne, u suštini kolonijalne politike, ostala je do danas, a negde im odlično stoji. To je tesno vezano za dugu nekažnjivost, kako za izvršavanje zločina protiv mira i čovečanstva, tako i za popustljivošću prema neofašističkim i sličnim ideologijama koje mirišu na rasizam. Sa prećutnim odobrenjem ideja superiornosti jednog naroda nad drugim otpočinjali su mnogi ratovi. U tom smislu, krajnje su opasne i savremene ideologije „isključivosti‘“, naveo je šef Državne dume.
On predlaže pogled na to kako se danas ograničava suverenitet država-članica NATO-a i EU.
„Zar nije tzv. ujedinjena Evropa predložila Ukrajini kolonijalni status — imati obaveze, ali ne i prava“, naglašava Nariškin.
„Prateći međunarodnu politiku, naravno, vodi se i unutrašnja politika. U toj istoj Ukrajini i u baltičkim zemljama vidimo mnoštvo ograničavanja po nacionalnoj, jezičkoj, religioznoj osnovi. Vodeće zapadne zemlje više vole da ne vide to, ali se čuvaju da ne primete porast neonacističkih raspoloženja i slavljenje pratilaca Hitlera“, rekao je on.
Komentarišući odnose Rusije i Evrope, Sergej Nariškin je izrazio uverenost da tamo ima saveznika Rusije.
„Čak i u tim zemljama, gde su Vlade raspoložene otvoreno rusofobski i aktivno vode takvu propagandu. Znam da je tamo realno raspoloženje u društvu drugačije. Ako bi svim zemljama EU dali mogućnost da samostalno donose odluku o tzv. sankcijama, što i treba da bude tačka gledišta međunarodnog prava, videli bismo drugačiju sliku nego što je sada“, naveo je predsednik parlamenta.
„SAD u ovakvoj situaciji ne pobeđuju na račun mistične izolacije Rusije, već realnog slabljenja zemalja EU, njihovog ekonomskog potencijala i međunarodnog autoriteta“, smatra on.