ID i Kurdi ujedinjuju Rusiju i Ameriku?

© AFP 2023 / BULENT KILICEktremni levičari PKK napadaju policiju u Instambulu
Ektremni levičari PKK napadaju policiju u Instambulu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Odluka Turske da se uključi u borbu protiv Islamske države u Siriji i Iraku i vazdušni udari turske avijacije na položaje ID, ali i kurdskih pobunjenika, ponovo su otvorili pitanje — da li će kurdski faktor dovesti do menjanja granica na Bliskom istoku?

Dok, sa jedne strane, Kurdi u Siriji predstavljaju saveznike Zapada u borbi protiv ID, pristalice Radničke partije Kurdistana (PPK), sa druge strane, vrše terorističke akcije u Turskoj. Pa, da li su Kurdi dobri ili loši momci?

NATO - Sputnik Srbija
NATO: Solidarišemo se sa Turskom

Dušan Spasojević, bivši ambasador Srbije u Turskoj, za Sputnjik kaže da na Kurde ne možemo gledati crno-belo.

„Reč je o možda najvećem narodu na svetu koji nema sopstvenu državu. Posle Prvog svetskog rata, Kurdi su podelama velikih sila ostali bez svoje države, iako im je ona bila namenjena po principu samoopredeljenja. Ostali su podeljeni u četiri bliskoistočne države i ima ih u Iraku, Siriji, Iranu, a najviše u Turskoj — oko 15 miliona“, objašnjava Spasojević.

Put ka državnosti kurdske nacije počeo je 2003. godine, kaže Spasojević, američkom intervencijom protiv Iraka Sadama Huseina.

„Erdoganova Turska odbila je da pruži podršku Sjedinjenim Američkim Državama za kopnenu intervenciju na Irak sa turske teritorije, pa Amerika odlučuje da zaigra na Kurde kao svoje saveznike na Bliskom istoku, sa kojima će obarati Huseinov režim. Posledica turske odluke da ne podrži Ameriku jeste današnja de fakto država Kurda na severu Iraka“, kaže srpski diplomata.

Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan u Ankari 1. decembra 2014. - Sputnik Srbija
Putin i Erdogan o borbi protiv Islamske države

Prema njegovom mišljenju, Turska je odlučila da se, za zakašnjenjem, priključi koaliciji koja se bori protiv Islamske države iz dva razloga — unutarpolitičkog i strateškog.

„Pre svega jer je uplašena da Kurdi ne naprave svoju državu na severu Sirije i na taj način formiraju pojas koji bi Tursku odsekao od ostatka muslimanskog sveta na Bliskom istoku. Samim tim bio bi izvršen dodatni pritisak na Tursku da svojim Kurdima, kojih ima 15 miliona, popusti u pravcu nekakve autonomije, kakvu su Kurdi već izborili na severu Iraka i u Siriji“, tvrdi Spasojević.

Sagovornik Sputnjika veruje da Turska do sada na Islamsku državu nije gledala kao na pretnju sopstvenim interesima, i da borbu protiv terorizma želi da iskoristi i za obračun sa Kurdima u Iraku i Siriji. Takođe, dodaje Spasojević, turski predsednik Erdogan želi da na sledećim izborima samostalno formira Vladu, i iz parlamenta isključi predstavnike Kurda.

Prokurdske demonstracije u evropskim prestonicama

Kroz geopolitiku Bliskog istoka prelama se dosta odnosa u svetu, a u ovom trenutku u toku je ponovna podela karata na toj teritoriji, koja je počela „arapskim prolećem“.

„Sa druge strane, Kurdi su naučili lekcije koje su imali u poslednjih sto godina i ne verujem da je sada moguće ići korak nazad od onog u Iraku, gde su ostvarili najviši stepen autonomije“, kaže Spasojević.

On dodaje da će kurdski faktor u Iraku, Siriji i Turskoj ipak morati da svoj nacionalni cilj ujedinjenja prilagođava odnosima velikih sila i nekom globalnom rešenju koje će se tražiti na Bliskom istoku.

„Već smo videli da su, iako suprotstavljene oko nekih drugih pitanja, SAD i Ruska Federacija imale veoma konstruktivnu saradnju po možda najvažnijem pitanju u ovom trenutku na Bliskom istoku —  pitanju Irana“, kaže srpski diplomata.

Turska specijalna policija - Sputnik Srbija
Opet pucnjava u Turskoj, jedan policajac ubijen

Naš sagovornik ističe da je očigledno da je Turska, u najnovijim odukama da vazdušno interveniše u Iraku i Siriji, učinila sve da, štiteći svoje interese, od Rusije ne napravi protivnika na Bliskom istoku.

„Sve strane u krizi na Bliskom istoku, pa čak i Zapad, isključujući naravno Islamsku državu sa kojom niko ne želi da sarađuje, žele da imaju Rusiju kako nekoga ko je u najmanju ruku neko sa kim se konsultuje, do toga da žele da imaju Rusiju kao prijatelja i saveznika“, smatra Spasojević.

On dodaje da današnji saveznici sutra mogu da budu ponovo neprijatelji, kao što i današnji neprijatelji u međunarodnim odnosima sutra mogu opet biti saveznici.

„Svakako će ID biti nešto oko čega će se većina sveta, jednako i Zapad i Rusija, ujediniti i probati da naprave neki bolji Bliski istok, od onog kakvim su ga napravile tadašnje velike sile — Velika Britanija i Francuska“, zaključuje Spasojević.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala