Debata umesto usvajanja Rezolucije o Srebrenici

© Flickr / Steffen EmrichSrebrenica
Srebrenica - Sputnik Srbija
Pratite nas
Stalni izvestilac za BiH u Evropskom parlamentu Kristijan Dan Preda, izjavio je da je u EP za sada odlučeno da se povodom godišnjice masakra u Srebrenici održi debata na sledećoj plenarnoj sednici u julu, a da rezolucija u ovom trenutku ne bi bila od koristi za BiH i region.

„Smatrali smo da je važno da obeležimo ovu izuzetno tužnu 20. godišnjicu u Parlamentu, da se setimo žrtava, odamo poštu njihovim porodicama i obezbedimo da se tako nešto nikad ne ponovi. Nismo tražili rezoluciju, jer nismo smatrali da bi to bilo od pomoći kako u zemlji tako i na regionalnom nivou“, rekao je Preda. 

I u BiH su se sa time složili gotovo svi sagovornici, dodao je izvestilac u intervjuu za „Juropean vestern Balkans“ (EVB).

Srebrenica - Sputnik Srbija
Srebrenica — dokle više manipulacija

Inicijator rezolucije o Srebrenici u EP bio je hrvatski poslanik Ivan Jakovčić iz poslaničke grupe ALDE (Savez liberala i demokrata za Evropu), a poslanici su razmatrali mogućnost da ona bude usvojena kao dokument ili da bude deo govora predsednika Evropskog parlamenta Martina Šulca na plenarnoj sednici. Jakovčić je svojevremeno i sam rekao da je manje važno da li će biti usvojena kao dokument ili će biti deo govora na plenarnoj sednici.

Preda je prošle nedelje boravio u BiH gde je imao niz sastanaka sa političkim predstavnicima i učestvovao je na konferenciji „Zašto Evropa“ u organizaciji Fondacije „Konrad Adenauer“. 

Srebrenica groblje - Sputnik Srbija
Srebrenica — Zapad neće popustiti

On kaže da je na početku njegovog sadašnjeg mandata u EP u poslaničkoj grupi EPP (Evropska narodna partija) dogovoreno da se traže dva izvestilačka mesta, za Srbiju i BiH. 

„Sve zemlje Zapadnog Balkana su nam važne, ali smo smatrali da je iz različitih razloga važno da se koncentrišemo na ove dve zemlje“, dodao je on. 

Preda smatra da je BiH suočena sa mnogim izazovima na putu ka EU, a da je jedan od najvažnijih borba protiv korupcije. 

Na pitanje šta smatra naročito značajnim za dalju integraciju celog regiona Zapadnog Balkana u EU, on je rekao da tu postoje dva glavna pitanja i da su ona zapravo povezana.

„Za napredak u integracijama celog regiona potrebni su nam dobrosusedski odnosi i pomirenje. Kako da napredujemo ka Evropi ako stare rane nisu zalečene, a tenzije i dalje postoje“, upitao je on podsećajući da je pomirenje u regionu od početka u središtu evropskih integracija.

Iz te perspektive treba pozdraviti skorašnje inicijative Evropske komisije o međupovezanosti agende za Zapadni Balkan, dodao je on.     

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala