On je, u intervjuu bečkom dnevniku „Kurir“, naglasio da Gregzit ne može biti opcija kako za Grke tako ni za EU.
„To bi bio ireverzibilni proces, bio bi početak kraja evrozone. To bi bilo jako negativno za narode Evrope“, podvukao je Cipras.
On je ukazao da je debata o Gregzitu počela kada je u Grčkoj započeta primena rigidnog programa štednje, a taj nametnuti program štednje od strane EU i MMF-a grčko stanovništvo ne može pretrpeti.
„Te mere nisu bile pozitivne ni po privredu. Grčka nije postala konkurentnija, i državni dug nije smanjen. Ukupan koncept bi trebalo da se promeni“, zatražio je Cipras.
On je, povodom nedavne posete austrijskog kancelara Vernera Fajmana, rekao da ovaj političar podržava Grčku u nameri da se prekine sa politikom štednje, i okrene se više rastu, što kako ističe mora da važi za čitavu Evropu.
Dalje je poručio da Evropljani moraju shvatiti da aktuelna vlada nema nikakve veze sa grčkim oligarsima, i da može i želi da oporezuje bogate i konačno okonča korupciju.
S tim u vezi je ukazao na sporazum sa Švajcarskom, koji je, kako je naveo, postignut i pored zahtevnih pregovora sa institucijama, a koji omogućava da se ustanovi grčki novac u Švajcarskoj i oporezuje ga.
„To prethodna vlada iz jednostavnog razloga nije učinila, a to što su pojedini ministri imali novac u Švajcarskoj. Postoje liste iz kojih vidimo koji Grci imaju neoporezovan novac u Švajcarskoj“, istakao je Cipras dodajući da se radi o više milijardi.
Tačnu cifru, kako je priznao, ne znaju, ali je sa švajcarskom vladom odlučeno da sa grčkim vlasnicima računa na podsticaj i to do 2019.
„Želimo da novac bude oporezovan sa 20 odsto. To nije puno, ali ipak znači“, naglasio je on.
Cipras je kazao da je vlada smanjila troškove odbrane sa 4 na 1,5 odsto BDP-a, i da štedi kod svih izdataka.
„Više je nemoguće“, poručio je grčki premijer.