Prema rezultatima ankete, značajan broj ispitanika u Evropi i SAD smatra da najveće svetske društvene mreže i IT kompanije nezakonito daju podatke o svojim korisnicima Agenciji za nacionalnu bezbednost SAD.
Odgovarajući na pitanje: „Da li ste možda slušali o skandalima sa predajom podataka o korisnicima velikih korporacija i socijalnih mreža Agenciji za nacionalnu bezbednost SAD? Koja od tvrdnji najbolje odražava Vaše mišljenje povodom zaštite podataka korisnika na mreži“, skoro polovina stanovnika Nemačke, njih 47 odsto, i više od trećine ispitanika iz Francuske, njih 38 odsto, su sigurni da „kompanije daju Agenciji za nacionalnu bezbednost SAD direktan pristup podacima korisnika što prelazi okvire zakona“. U Velikoj Britaniji i SAD skoro trećina ispitanika, njih 31 odsto, odnosno 29 odsto, smatra da kompanije dozvoljavaju ANB direktan pristup podacima svojih klijenata, što je protivzakonito.

Države ne štite građane
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić deli mišljenje anketiranih građana iz zapadnih zemalja da kompanije na različite načine distribuiraju podatke klijenata na različite adrese, uključujući i bezbednosne strukture.
„Ono na čemu insistiram i gde vidim problem je neadekvatna i nedovoljna uloga države u obezbeđenju garancija koje sama daje. U većini Ustava i zakona zemalja koje ste spomenuli, i kod nas u Srbiji, imate garancije koje ljudima, o čijim podacima govorimo, garantuju da odnos prema njima mora biti drugačiji, pa čak i onda kad su aspiranti bezbednosnih struktura. To na žalost nije tako, država malo šta tu preduzima, propisi su vrlo često fluidni, i to omogućava da se dešava to što se dešava“, kaže Šabić za Sputnjik.
On smatra da do distribucije podataka dolazi i iz drugih razloga, koji mogu da budu komercijalni.
„Ne treba zaboraviti drugi aspekt koji je realnost savremenog doba, to isto ili slično rade i neke druge strukture koje mogu biti u službi kapitala, kriminala, političkih stranaka ili ko zna čijoj službi. Treba voditi računa o tome da živimo u digitalnom vremenu koje nas osuđuje na prisustvo u elektronskom svetu, gde je rizik povrede privatnosti objektivno veći“, podseća Šabić.
Napore predstavnika međunarodnih društvenih organizacija i velikih IT kompanija usmerenih na očuvanje ličnih podataka građana, priznaje samo 9 odsto od ukupnog broja ispitanika. Upravo toliko ispitanika smatra da kompanije „ulažu maksimum napora da zaštite podatake korisnika na mreži i ne sarađuju sa državnim strukturama po pitanju pružanja informacija o korisnicima“. Samo 11 odsto Amerikanaca se slaže da velike korporacije ne predaju podatke državnim strukturama.
Anketu je sprovela kompanija ICM Research za Sputnjik u okviru projekta „Sputnik. Mišljenja“ od 20. marta do 9. aprila 2015. godine u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nemačkoj i SAD. Uzorak je činio 4000 osoba (po 1000 u svakoj zemlji). Uzorak reprezentuje stanovništvo po polu, uzrastu i geografiji.
Interval poverenja se kreće od +/- 3,1 odsto pri pouzdanosti od 95 odsto.