Srbija slepa pred kidnapovanom i silovanom decom

© Centar za zastitu i pomoc traziocima azilaAzilanti
Azilanti - Sputnik Srbija
Pratite nas
Od početka godine kroz Srbiju je prošlo 1.300 dece azilanata bez pratnje roditelja. U većini slučajeva reč je o deci koja su žrtve trgovine ljudima, upozorava Centar za zaštitu i pomoć tražilaca azila.

Više od tri hiljade dece zatražilo je azil u Srbiji od početka godine do 1. maja, a pretpostavlja se da ih je kroz našu zemlju prošlo četiri puta više. 

© Foto : Centar za zastitu i pomoc traziocima azilaCentar za zaštitu i pomoć tražiocima azila
Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila - Sputnik Srbija
Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila

Čak 1.300 dece bilo je bez pratnje. Većina je u zemlji iz koje dolaze i na putu ka Evropskoj uniji doživela neki oblik zlostavljanja, a u mnogim slučajevima reč je o krijumčarenju ljudima, upozorava Centar za zaštitu i pomoć tražilaca azila.

Prema istraživanju Centra, deca azilanati imaju između 7 i 18 godina. Skoro svako je doživelo traumu ili nasilje u zemlji iz koje dolazi ili na putu do Srbije.

Deca su najčešće svedoci ubistva porodice ili nasilja nad roditeljima, genitalnog sakaćenja, a u putu su često žrtve seksualnog nasilja i maltretiranja ljudi za koje misle da im mogu pomoći, vojnika, policije, pa čak i humanitarnih radnika.

„Kada čujete sve kroz šta deca prođu i shvatite da deca tražioci azila najbrže prolaze kroz azilni sistem, onda vam je jasno, imajući u vidu da su deca, da neko stoji iza toga, da postoji neka organizacija. Kako je moguće da dete bez pratnje roditelja dođe danas u neki centar i već za tri dana ode iz njega. Neko mu je pomogao, iza toga postoji infrastruktura koja mora da se razbije. Srbija mora nešto da preduzme“, kaže Đurović.

Kada stignu do prihvatnog centra u Srbiji, često se dešava da za nekoliko dana nestanu, što ukazuje na trgovinu ljudima, kaže direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović. 

Dešava se i da porodice žele da zaštite decu od ratnih stradanja, pa ih šalju u zemlje Evropske unije kod rođaka i prijatelja, a najčešće da tamo rade i šalju im novac. Tu decu vode krijumčari, tvrdi Đurović i dodaje da deca u Srbiju dođu i kada se pokida veza sa porodicom. 

Studenti iz Damaska nadaju se boljem životu u Evropi. - Sputnik Srbija
Oni nisu teroristi

„Često krijumčar, kada želi da prebaci dete iz jedne zemlje u drugu, razdvoji porodicu. Ako je reč o porodici sa više dece, jedno dete stavi u drugi automobil, kako bi ucenio roditelje, odnosno osigurao isplatu svog honorara. Tako deca često zalutaju, a ceo proces ponekad preseče policija. Ona obaveštava Centar za socijalni rad, koji određuje privremenog staratelja, što je veliki problem, jer taj proces traje nekoliko dana, pa je decu nemoguće zadržati“, ističe Đurović.

Situacija je slična i u zemljama regiona, a najgora u Makedoniji, gde deca borave zajedno sa odraslima i zanemaruju se njihova osnovna ljudska prava, tvrde u Centru za zaštitu i pomoć tražilaca azila i ističu da deca kažu da je situacija slična i u Bugarskoj, iako je zemlja u Evropskoj uniji.

Mališani svedoče o vređanjima, zloupotrebama, nasilju. To ne sme da bude izgovor za Srbiju, kažu u Centru i traže hitno prilagođavanje našeg, kako kažu, dobrog sistema zaštite, za pomoć deci azilantima.

© Foto : Centar za zastitu i pomoc traziocima azilaDeca se u Srbiji zadržavaju od sedam dana do tri meseca, gde se susreću sa nedostatkom stručnjaka u policiji i Centrima za socijalni rad.
Deca se u Srbiji zadržavaju od sedam dana do tri meseca, gde se susreću sa nedostatkom stručnjaka u policiji i Centrima za socijalni rad. - Sputnik Srbija
Deca se u Srbiji zadržavaju od sedam dana do tri meseca, gde se susreću sa nedostatkom stručnjaka u policiji i Centrima za socijalni rad.

Deca iz Sirije, Avganistana, Pakistana, Senegala, Obale Slonovače, Somalije, često su i žrtve kidnapovanja, a devojčice neretko svoj beg iz ratom zahvaćenih zemalja plaćaju seksualnim uslugama. Posledice su gubitak samopouzdanja i poverenja, zdravstveni problemi, zaostalost u razvoju.

Centar za zaštitu i pomoć tražilaca azila pokušava da deci olakša radom na terenu, kroz različite radionice. Pokušavaju da ojačaju psiho-fizičko stanje dece, kroz individualna i grupna psihološka savetovanja, kreativne radionice koje ih odvajaju od teške situacije, a pokrenuta je i jezička radionica za pripremu dece za ulazak u obrazovni sistem.

Deca se u Srbiji zadržavaju od sedam dana do tri meseca, gde se susreću sa nedostatkom stručnjaka u policiji i Centrima za socijalni rad. Prva barijera je nedostatak prevodilaca u našim institucijama, pa je često nemoguće utvrditi odakle dolaze, da li su sama, da li čekaju da neko dođe po njih. 

Od početka godine u Srbiji je registorovano više od 13 hiljada azilanata, a procenjuje se da ih je četiri puta više prošlo kroz zemlju. Očekuje se da će do kraja godine kroz Srbiju proći više od 30 hiljada azilanata.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala