Teritorija Rusije će se uvećati za milion kvadratnih kilometara?

© Foto : Sergej MamontovRuski istraživački kamp na Arktiku
Ruski istraživački kamp na Arktiku - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ministar prirodnih resursa i ekologije Sergej Donskoj izjavio da Ruska Federacija i dalje planira da ove godine, u okviru Ujedinjenih nacija, preda zahtev u vezi sa epikontinentalnim pojasom.

Reč je o teritoriji od oko 1,2 miliona kvadratnih kilometara i gotovo pet milijardi tona ugljovodonika.

Na arktičko proširenje pretenduju još četiri države — Danska, Norveška, Kanada i SAD. O svojim pravima na ovu oblast javno je prva počela da govori Rusija još 2001. godine. Tada je zahtev bio odbačen, ali je u međuvremenu Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije pripremilo 11 tomova dokaznog materijala.

Eksperti ukazuju da je zahtev u vezi sa epikontinentalnim pojasom važan, pre svega, kao „geopolitička odluka“, ne samo zato što se u narednim godinama planira iskopavanje i prerada vrednih prirodnih bogatstava, već i zato što bi se onda ovaj pojas smatrao ruskom ekonomskom zonom.

Ministar Sergej Donskoj je izjavio da je zahtev neophodno predati, bez obzira na složene političke prilike.

„Tokom Prvog svetskog rata, 1916. godine, Rusija je svojim teritorijama pripojila arhipelag Franca Jozefa (čija je ukupna površina 16 hiljada kvadratnih kilometara). Ne sme se zaboraviti da su to bile godine koje je karakterisala veoma jaka politička napetost. Ipak, Rusija je, oslanjajući se na međunarodno pravo, a putem pregovora, dokazala da ovaj arhipelag pripada njenoj teritoriji. Uvažavajući naše pretke, ne možemo da sada odstupiti, jer imamo dovoljno dokaza u svoju korist“, rekao je na konferenciji u MIA „Rosija sevodnja“, Donskoj.

Rusija planira da uveća budžet za istraživanje Arktika. Već sada, u vrlo složenim ekonomskim okolnostima, ruska istraživačka baza na ostrvu Špicbergen smatra se jednom od najboljih i nju žele da koriste inostrani stručnjaci, dodao je ministar.

Kako je rekao legendarni ruski istraživač Arktika Artur Čilingarov, Rusija radi na severu izrazito „čisto“.

„Mi poštujemo vrlo stroge ekološke norme i nikakvi radovi se ne vrše, a da se te norme ne poštuju. Postoji ugovor o Antarktiku, na osnovu kog smo obavezni da sve otpadne proizvode za nama pokupimo i ostavimo sve savršeno čisto. To se isto tiče i Arktika — koji je za nas veoma važan. Važnost ekologije mi shvatamo i bez tuđih saveta“, istakao je Čilingarov.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala