Stabilno društvo uslov stabilne porodice

© Flickr / James ButlerPorodični odnosi mogu biti lekoviti, ali ne mogu u potpunosti da zaštite, spreče i poprave ono što odrasli i deca doživljavaju izvan porodičnog sistema
Porodični odnosi mogu biti lekoviti, ali ne mogu u potpunosti da zaštite, spreče i poprave ono što odrasli i deca doživljavaju izvan porodičnog sistema - Sputnik Srbija
Pratite nas
Širom sveta 15. maj obeležava se kao Svetski dan porodice. Ovaj datum, posvećen negovanju porodičnih vrednosti, ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine, sa ciljem da ohrabri zemlje-članice da prepoznaju potrebu za osnaživanjem porodice kao institucije.

„Ministarstvo za rad i zapošljavanje će uraditi sve da porodica živi bolje i da se nezaposlenost smanji“, rekao je resorni ministar Aleksandar Vulin, povodom obeležavanja Dana porodice u Beogradu.

On je istakao da je aktuelna vlada jedina u Evropi koja nije smanjila socijalna davanja.

Povodom ocene zaštitnika građana Saše Jankovića da je siromaštvo rastuća pretnja porodicama u Srbiji, ministar Vulin je rekao da poštuje svaku preporuku ombudsmana, ali da mu je žao što takve preporuke nisu stizale ranijih godina i nekim ranijim vladama.

„Manje se govorilo o brizi za porodicu kada je nezaposlenost bila 25 odsto. Danas je nezaposlenost 16,8 procenata i ne bi bilo loše da se i to uzme u obzir“, rekao je zaštitnik građana Saša Janković.

On je pozvao na zaštitu porodice u Srbiji, a posebno na suzbijanje nasilja u porodici efikasnijim radom nadležnih organa, istakavši da siromaštvo predstavlja rastuću pretnju porodicama u Srbiji.

Porodica nije lek za sve društvene probleme

Psihoterapeut prof. Nevena Čalovska Hercog za Sputnjik kaže da je porodica u Srbiji danas umorna od pritisaka društva, koje od nje očekuje da sama pronađe rešenje za sve probleme i devijacije.

Ona dodaje da porodični odnosi mogu da budu lekoviti, ali ne mogu u potpunosti da zaštite, spreče i poprave ono što odrasli i deca doživljavaju izvan porodičnog sistema.

Sagovornica Sputnjika kaže da smo deo kolektivističke kulture, ljudi koji se u teškim situacijama oslanjaju, pre svega, jedni na druge, negujući solidarnost, zajedništvo, međusobnu podršku. Tako smo odrastali, tako vaspitavamo svoju decu i trudimo se da tako funkcionišemo u okviru porodice.

Prema njenom mišljenju, neophodna je i sistemska stabilnost, vera u institucije, u školstvo, u zdravstvo, jer one svojom nestabilnošću ugrožavaju porodični život.„Međutim, ne mogu se svi stresovi, siromaštvo, društvene nestabilnosti i neizvesnosti amortizovati i lečiti kroz porodične odnose“, ističe prof. Hercog.

Ona podseća da se u porodici uče najvažnija ljudska iskustva — ko smo, kako da pomažemo jedni drugima, kako da se zauzimamo za svoje interese i ostvarujemo sopstvene i zajedničke ciljeve.

„Porodica nije samo protektivno mesto, ona ima i značajnu podsticajnu ulogu. Međutim, u vremenima teških situacija i stresa, porodica prevashodno dobija ulogu nekoga ko treba da štiti i podržava, na uštrb razvijanja individualnih i zajedničkih aspiracija, ciljeva, talenata“, objašnjava profesorka Hercog. 

Sve manje vremena za decu

Današnji, savremen i brz način života, čini da roditelji imaju vrlo malo vremena za svoju decu.

Teška ekonomska situacija u Srbiji, velika nezaposlenost, kao i činjenica da često jedan posao nije dovoljan da bi se obezbedila egzistencija, pa je potrebno pronaći dodatni, roditelje čini nedovoljno posvećenim i emocionalno nedostupnim deci.

„Kada su roditelji nezadovoljni, zabrinuti, godinama ne nalaze posao, osećaju se neostvarenim, tada teško mogu da odvoje svoju roditeljsku funkciju od generalnog, emocionalnog doživljaja. Onda se ta osećanja neminovno prelivaju na to kakvi su roditelji“, objašnjava profesorka Hercog.

Veoma je važno vreme koje provodimo sa decom i partnerom, ali je još značajnije da to vreme bude kvalitetno, kaže profesorka Hercog.

Ona objašnjava da emotivna stabilnost, širok spektar socijalnih veština i osetljivost, neophodan uslov da roditelji svojoj deci budu dostupni i znaju da odgovore na njihove potrebe.

Nažalost, lična nezadovoljstva i život ispunjen stresom danas taj zadatak čine prilično teškim.

Korak ka boljem funkcionisanju porodice je realno sagledavanje situacije i preuzimanje odgovornosti, kaže prof. Hercog.

Kvalitetni porodični odnosi traže vreme i upornost u pokušajima da se popravi ono što nije dobro, a da se ono što funkcioniše dodatno poboljša, zaključuje prof. Hercog.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala