U Srbiji od početka godine više od 10.000 azilanata

© AP Photo / Darko VojinovicAzilanti sa Bliskog Istoka u Srbiji
Azilanti sa Bliskog Istoka u Srbiji - Sputnik Srbija
Pratite nas
Azil u Srbiji od početka 2015. godine zatražilo je oko 10.000 ljudi izbeglih iz ratom zahvaćenih područja Bliskog Istoka, a očekuje se da će ih do kraja godine biti više od 30.000.

Mnogi od tih ljudi spavaju na ulicama i po parkovima, a srpsko zakonodavstvo nije prilagođeno novim okolnostima, ukazuju predstavnici Beogradskog centra za ljudska prava. 

U Srbiji je tokom prošle godine azil zatražilo 16.500 ljudi, mahom iz ratnih područja Sirije, Avganistana, Iraka, Somalije i Eritreje, koji prema preporuci UNHCR-a, imaju status izbeglica. Kada se ova cifra uporedi s podacima za 2013. godinu, vidi se da se broj ljudi koji je izrazio nameru da zatraži azil u Srbiji povećao za oko 300 odsto, upozorio je pravni savetnik Beogradskog centra za ljudska prava Nikola Kovačević.

Migranti sa Kosova - Sputnik Srbija
U Srbiji utrostručen broj zahteva za azil

„Jedan od osnovnih problema u radu nadležnih organa jeste problem u komunikaciji, koji nije prevaziđen. Ljudi koje na teritoriji Republike Srbije zateknu pripadnici policijske uprave vrlo često ne govore engleski jezik, niti poznaju jezik na kojima se sprovode različiti postupci i procedure koje se odnose na njih. Upravo u tom nedostatku komunikacije može doći do neprepoznavanja namere, a to u praksi u Srbiji znači i do prekršajnog procesuiranja tog lica kao neregularnog migranta, iako on to nije“, objasnio je Kovačević. 

On je naglasio da je hapšenje izbeglica neprihvatljivo sa stanovišta međunarodnog prava. Prema njegovim rečima, kada je o odnosu prema izbeglicama reč, situacija u Srbiji je šarolika – od policijskih uprava koje služe kao uzor i u kojima su policajci svojim novcem kupovali hranu za izbeglice i davali im toplu odeću, do onih u kojima su nesrećnim ljudima uzimali novac.

Izbeglice koje dolaze u Srbiju uglavnom izražavaju nameru da traže azil, ali ne čine to u praksi već nastavljaju put ka državama Evropske unije. Osnovno pitanje jeste kako postupati s ljudima koji se trenutno nalaze u Srbiji, ali ne žele od nje da dobiju međunarodnu zaštitu. 

Migranti - Sputnik Srbija
Otkriveno 45 imigranata na autoputu kod Smedereva

„Naš stav je da tim ljudima treba obezbediti egzistencijalni minimum, koji podrazumeva smeštaj, hranu i zdravstvenu zaštitu, i da se na tome zadržimo“, ističe Kovačević. 

Pravna savetnica Beogradskog centra za ljudska prava Lena Petrović navela je da od 16.490 ljudi koji su 2014. nameravali da traže azil, registrovano svega njih 1.350. Izbeglim ljudima je izdato samo 460 ličnih karata, što im otežava ostvarivanje brojnih statusnih prava. 

„U poređenju s 2013. godinom u 2014. godini nije bilo značajnih pomaka u sistemu azila. Bilo je izvesnih pomaka, ali oni nisu doveli do nekog sistemskog unapređenja. Kapaciteti nadležnih organa i dalje nisu na zadovoljavajućem nivou. Postupak davanja azila traje veoma dugo, iako je zakonski rok za sprovođenje dva meseca. Tražioci azila u proseku čekaju od šest meseci do godinu dana na donošenje prvostepene odluke, što i odvraća mnoge tražioce azila da percipiraju Srbiju kao zemlju u kojoj bi eventualno ostali i koja ima efikasan postupak azila“, navela je Lena Petrović. 

Izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava Vesna Petrović naglasila je da je neophodno dopuniti ili promeniti postojeći Zakon o azilu. 

„Zakon donet kada smo imali tek nekoliko desetina izbeglica i azilanata. Danas ih ima u desetinama hiljada svake godine i mislimo da taj pravni okvir mora da se upodobi stanju u praksi“, rekla je Vesna Petrović. 

Vesna Petrović je naglasila da je i kod žitelja Srbije neophodno probuditi svest o patnjama i potrebama ljudi koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja, a među kojima je mnogo žena, trudnica, male dece, starih i bolesnih.

Policija Srbije - Sputnik Srbija
Avganistanci otkriveni u vozu na putu za EU

Zamenica šefa misije UNHCR-a u Srbiji Ane Birgit Krum Hansen podsetila je da se s problemom migranata susreću sve države u regionu, a posebno mediteranske zemlje. Ona smatra da je neophodno zajedničko delovanje država u regionu kako bi se tim ljudima pomoglo. 

U publikaciji Beogradskog centra za ljudska prava Vladi Srbije, MUP-u i Skupštini Srbije preporučen je niz aktivnosti koje bi trebalo da budu sprovedene kako bi se ova oblast uskladila s evropskim standardima. Među njima su usvajanje novog Zakona o azilu, usvajanje Plana integracije za lica koja u Srbiji uživaju međunarodnu zaštitu i pružanje materijalne pomoći lokalnim samoupravama koje se suočavaju sa sve većim prilivom azilanata. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala