Kako se u Srbiji čuva nuklearni otpad?

© AP Photo / Eckehard SchulzNuklearni otpad
Nuklearni otpad - Sputnik Srbija
Pratite nas
U Srbiji se svake godine stvara do nekoliko stotina kubnih metara radioaktivnog otpada koji dolazi iz medicinskih institucija, naučno-istraživačkih organizacija i industrije.

Zajedno sa nuklearnim otpadom iz Instituta „Vinča“, u skladištima je više od 2.000 kubnih metara radioaktivnog otpada. „Nuklearni objekti Srbije“ dobili su licence za skladištenje tog otpada, javlja Radio-televizija Srbije.

Licencom koju su dobili „Nuklearni objekti“ za skladištenje radioaktivnog otpada i bezbedno skladištenje jakih izvora zračenja ispunjeni su uslovi za bezbedno čuvanje više decenija starog nuklearnog otpada u Institutu „Vinča“, a po standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Dva stara hangara još kriju nuklearne tajne bivše Jugoslavije. Odavno su puna, a šta je u njima znaće se posle premeštanja tog otpada u novi hangar, koji je građen četiri godine i u koji je uloženo dva i po miliona evra.

Vršilac dužnosti direktora JP „Nuklearni objekti Srbije“ Dalibor Arbutina rekao je da je planirano da se u toku 2015. pusti u rad postrojenje za preradu otpada.

„U tom postrojenju će se tretirati otpad iz starih hangara i onda se smešta u nove. To postrojenje za preradu otpada će biti završeno od donacija Evropske komisije odnosno IPA fondova i Međunarodne agencije za atomsku energiju“, naveo je Arbutina.

Medicinske analize - Sputnik Srbija
Osiromašeni uranijum: Srbija po smrtnosti od tumora prva u Evropi

Trebalo bi da taj posao bude završen u naredne tri godine.

Specijalista fizičkih nauka Duško Košutić rekao je da se otpad stvara u medicini, u industriji, u nauci. To su sve ustanove koje koriste radioaktivne izvore, a koriste ih i kada im više nisu potrebni.

„Smanji im se aktivnost. Tada ne mogu da se koriste. Jedino mesto gde mogu da se odlaže jeste hangar za stokiranje radioaktivnog otpada. Radioaktivnog otpada će uvek biti, radioaktivni izvori se koriste, otvoreni izvori zračenja u medicini“, kaže Košutić.

Iskorišćeno nuklearno gorivo iz „Vinče“ 2010. vraćeno je u zemlju porekla — Rusiju. Treba očistiti i nuklearne reaktore koji ne rade već 30 godina.

U hangaru se nalazi osiromašeni uranijum koji je prikupljen sa juga Srbije, područja koje je gađano 1999. godine.

Rok za uklanjanje više hiljada radioaktivnih gromobrana istekao je prošle godine, a skladište u „Vinči“ je jedino mesto gde mogu da se sklone. Ipak, „Vinča“ je i dalje samo privremeno rešenje za sav nuklearni otpad.

Ilija Plećaš sa Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ kaže da bi, bez obzira na tretman radioaktivnog otpada, ovo trebalo da bude samo usputna stanica.

„Nadam se da će Vlada Srbije podržati našu ideju, princip da se u narednom periodu napravi trajno odlagalište za radioaktivni otpad, tako da on ne bude 12 kilometara od centra grada, nego negde u Srbiji na odgovarajućoj lokaciji. Trajno odlagalište može da bude i na nekom mestu kao što su neki napušteni rudnici“, napominje Plećaš.

U „Vinči“ može da se čuva isključivo nuklearni otpad iz Srbije. Zakonom o zaštiti od jonizujućeg zračenja i nuklearnoj sigurnosti, uvoz radioaktivnog otpada najstrože je zabranjen.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala