BIA: Mali broj građana Srbije bori se u Ukrajini

© Sputnik / Aleksej Kudenko / Uđi u bazu fotografijaSituacija u Donjeckoj oblasti
Situacija u Donjeckoj oblasti - Sputnik Srbija
Pratite nas
Direktor BIA Aleksandar Đorđević izjavio je danas da je u Ukrajini ostao mali broj građana Srbije koji učestvuju u tamošnjim sukobima. U borbama u Siriji, prema njegovim rečima, učestvovalo je ili učestvuje između 20 i 25 državljana Srbije.

„BIA je utvrdila o kom broju se radi i on nije veliki. Najveći broj naših državljana koji su učestvovali u sukobima na istoku Ukrajine vratio se u Srbiju što se podudara sa donošenjem zakona koji učestvovanje na stranim ratištima definiše kao krivično delo. Samo mali broj njih je ostao i oni se mogu izbrojati na prste jedne ruke“, rekao je Đorđević na sesiji Rouz-Rot seminara Parlamentarne skupštine NATO-a na temu „Strani borci na Bliskom istoku i na severu Afrike“.

Šef BIA nije želeo da kaže konkretan broj građana Srbije koji se još bore u sukobima u Ukrajini.

Đorđević je istakao i da je prisustvo stranih boraca na ratnim područjima Bliskog istoka jedan od najvećih bezbednosnih rizika sa kojima se BIA suočava.

Prema njegovim rečima, BIA se sa tim problemom prvenstveno nosi preventivnim delovanjem.

„Napad na redakciju francuskog lista ’Šarli Ebdo‘ je potvrda da je svaka država potencijalna meta radikalnih islamista. Prema podacima, koje treba uzeti sa rezervom, oko 600.000 stranaca, od čega je 3.000 Evropljana, bori se u Siriji i Iraku“, izjavio je Đorđević na sesiji Rouz-Rot seminara Parlamentarne skupštine NATO-a na temu ’Strani borci na Bliskom istoku i na severu Afrike‘“.

Šef BIA je u Skupštini Srbije naveo da se Balkan još pre 20 godina suočio sa militantnim islamom, a da je početak sukoba u Iraku i Siriji problem džihadista učinio još očiglednijim. 

„Razbuktavanjem sukoba u Siriji potvrđena je dugogodišnja saradnja islamskih fundamentalista u našem regionu, a dodatni problem predstavlja povezivanje radikalnih islamista sa Balkana sa fundamentalističkim grupama na Zapadu“, dodao je Đorđević.

Prema njegovim rečima između 20 i 25 državljana Srbije učestvovalo ili još uvek učestvuje u borbama u Siriji.

"Srbija nije opterećena velikim brojem državljana koji ratuju u Siriji i na Bliskom istoku. Više ih je iz Bosne i Hercegovine, a po nekim procenama ukupno oko 300 građana iz Bosne i Srbije učestvuje u tim sukobima", rekao je on.

Prema njegovim rečima, vlasti u Bosni i Hercegovini imaju evidenciju o svojim državljanima koji su se priključili borbama u Siriji i Iraku.

"Što se tiče naših državljana, radi se o zanemarljivom broju. Znamo koliko je njih otišlo, koliko je stradalo, a koliko ih je još uvek dole", rekao je on dodavši da se ne radi o brojci većoj od 25 ljudi.

"Kad je reč o našim državljanima koji ratuju u Siriji ne postoji jedinstveno definisan profil tih ljudi, tako da ima i onih sa kriminalnom prošlošću, kao i onih bez nje", kazao je Đorđević i dodao da ne raspolaže podacima o broju ljudi sa Kosova i Metohije koji su otišli u Siriju.

On je ocenio da posebnu i stalnu opasnost predstavljaju radikalni pojedinci „spremni da bez prethodnog planiranja samostalno izvode terorističke akcije“.

„Akcenat rada BIA je na preventivnom delovanju, na identifikaciji lica koja borave na ratnim područjima, kao i na praćenju onih koji su se vratili u zemlju“, rekao je direktor BIA.

Đorđević je dodao da je u proteklom periodu Srbija donela zakone koji se tiču borbe protiv terorizma, kao i da je sprovela međunarodne standarde.

„Neophodno je angažovati sve snage društva na nacionalnom i međunarodnom nivou radi efikasnijeg suprotstavljanja tom problemu“, rekao je on, dodavši da se poslednjih godina otkriva i veza militantnog islama i organizovanog kriminala.

Predsednik Nacionalnog saveta Bošnjaka Sulejman Ugljanin ocenio je da je prisustvo stranih plaćenika na ratnim područjima Bliskog istoka, „ali i Ukrajine, opasna pojava“.

„Odnos Bošnjaka iz Sandžaka prema ovoj pojavi je negativan. Ljudi od nas traže rešenja da se iskorene razlozi zbog kojih mladi iz Sandžaka odlaze na strana ratišta. Moj je zadatak da se nađe način da se Bošnjaci zaštite od tih pojava“, rekao je Ugljanin.

Prema njegovoj oceni, jedno od rešenja bi predstavljalo i otvaranje radnih mesta „naročito u 46 najsiromašnijih opština u Srbiji u kojima živi više od 900.000 ljudi, uključujući i manjine“.

„Kod sandžačkih Bošnjaka pojava da se mladi koji traže posao na Zapadu pod uticajem džihadističkih organizacija uključe u borbe u Siriji i Iraku izaziva veliku zabrinutost, jer pojedini mediji i političari u Srbiji povezuju sve Bošnjake sa zločinačkim organizacijama na Bliskom istoku“, dodao je on.

Kako je rekao, Islamska država nema nikakve veze sa islamom, a njeno delovanje nanosi štetu svim muslimanima.

Ugljanin je dodao da je potrebno „deblokirati“ pristup manjina lokalnim, regionalnim i nacionalnim medijima kako bi se bolje upoznali sa opasnostima islamskog fundamentalizma i zloupotrebama koje su sa njim povezane.

Urednik OBN televizije Esad Haćimović izjavio je da je posle 2013. godine više od 300 Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine i Srbije otišlo na ratna područja Sirije i Iraka, kao i da se na tim područjima bori oko 300 Albanaca iz Albanije, Makedonije i sa Kosova.

Sesija 88. Rouz-Rot seminara nastavljena je u Domu Narodne skupštine.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala