Kameronov fond: I Srbiji pare za borbu protiv ruskog uticaja

© AP PhotoBritanski premijer Dejvid Kameron sa nekadašnjom premijerkom Margaret Tačer
Britanski premijer Dejvid Kameron sa nekadašnjom premijerkom Margaret Tačer - Sputnik Srbija
Pratite nas
Britanski premijer je predložio da se formira fond za jačanje institucija u istočnoevropskim državama, među kojima su Srbija, BiH, Moldavija i Gruzija.

Britanski premijer Dejvid Kameron ide stopama Margaret Tačer u pokretanju kampanje u jeku strahovanja od novog hladnog rata da se ojačaju bivše komunističke države. Kameron je na samitu EU u Briselu objavio nameru da se suprotstavi uticaju ruskog predsednika Vladimira Putina u istočnoevropskim zemljama.

Kameron je predložio da se formira Fond za dobro upravljanje za jačanje demokratskih institucija u istočnoevropskim državama, a za koji bi se izdvojilo 29,5 miliona funti.

Pet miliona funti (oko 7,3 miliona dolara) već se koristi za podršku demokratskim institucijama u Ukrajini, a trostruko više biće upućeno za finansiranje programa u Moldaviji, Gruziji, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Kameronova inicijativa je inspirisana Nou-hau fondom Margaret Tačer koji je nastao posle pada Berlinskog zida kako bi se pomoglo Poljskoj i drugim državama sovjetskog bloka da pređu na demokratiju i slobodnotržištni kapitalizam.

„Dugoročni interes za Britaniju je postojanje jakih i stabilnih država na granici istočne Evrope, rekao je jedan britanski zvaničnik i dodao da je to „dugoročna investicija da se spreči nova Ukrajina.

Plan će u prvo vreme biti koncentrisan na Gruziju, Moldaviju, Srbiju Bosni i Hercegovinu uz dalju pomoć Ukrajini.

Zvaničnici kažu da će fond biti korišćen da bi se pružala tehnička pomoć u širokom luku oblasti uključujući borbu protiv korupcije, reformisanje policije i pravosuđa, modernizaciju banaka i poresku reformu.

„To su temelji demokratije, jake institucije koje narodu neke zemlje pokazuju da o njima brinu, da ne mogu biti, zastrašivanjem ili porukama iz drugih zemalja, naterani na nešto drukčije, objasnio je jedan funkcioner.

Preneli smo ovim zemljama, dodao je on, da želimo da ih podržimo u periodu tranzicije ka demokratiji —„ a to ne treba da budu samo reči.

Nema garancije jednoglasne podrške dodanim sankcijama.

Kameron je stigao u Brisel s jasnom porukom da ne treba ublažavati sankcije EU protiv Rusije dok ne bude potpuno jasno da Minski sporazum nije sproveden.

O produženju sankcija biće ponovo reči u julu, a nije jasno da li postoji jednoglasna podrška svih 28 članica EU za to. Britanski zvaničnici, međutim, tvrde da sankcije ostaju važno „strateško oružje — dok se istovremeno s nipodaštavanjem odnose prema predlogu predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera o potrebi formiranja „evropske vojske.

Evo šta je izjavio jedan britanski funkcioner:

„Priča se o težnjama ka stvaranju evropske vojske. Ne treba da se zanosimo fantazijama kad imamo pouzdano strateško oružje u vidu ekonomskih sankcija. Treba da se koncentrišemo na to kako da ih iskoristimo.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala