Pedeset godina od prvog izlaska kosmonauta u svemir

Kosmonauti, Aleksej Leonov (levo)
Kosmonauti, Aleksej Leonov (levo) - Sputnik Srbija
Pratite nas
Rusija danas obeležava 50 godina od kada je, tokom leta svemirskog broda „Voshod 2“, sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao iz letelice i postao prvi čovek koji je boravio u otvorenom svemiru. Leonov, koji sada ima 80 godina, o svom putovanju govori kao da je „plutao u dubokom crnilu sa zvezdama koje su svuda naokolo i zaslepljujućim Suncem“.

Aleksej Arhipovič Leonov je 18. marta 1965. godine, zajedno sa kolegom Pavelom Beljajevim poleteo u svemir i nakon sat i po vremena provedenih na visini od 498 kilometara iznad zemlje, ušao u vazdušnu komoru rakete. Posle gubitka hermetizacije, Leonov je otvorio poklopac komore i iskoračio u otvoreni svemir. On kaže da je cela ekspedicija bila veoma rizična jer u kosmosu postoji bezbroj nepredvidivih stvari na koje ne možete da utičete kao kada ste na zemlji. Prvi veliki problem sa kojim se susreo Leonov desio se prilikom povratka iz otvorenog svemira. 

„Niko na zemlji nije mogao do detalja da proveri šta će se desiti sa tkaninom od koje je napravljen skafander. Nakon osam minuta u otvorenom kosmosu, rukavice su se uveličale nekoliko puta i prva pomisao mi je bila šta ću da radim pri povratku u vazdušnu komoru. Prema proceduri, pri ulasku je trebalo obezbediti konopac kojim sam vezan za letelicu i nakon toga zatvoriti poklopac iza sebe. Kako bih osposobio ruke morao sam da ispumpam iz skafandera nagomilani pritisak i to sam uradio a da nisam informisao bazu na zemlji. Upravo tada sam načinio jedan od najvećih prekršaja ponašanja u otvorenom svemiru, jer je dogovor bio da ih o svemu informišem.“

© Sputnik / Nikolaй Makarov / Uđi u bazu fotografija Nakon osam minuta u otvorenom kosmosu, rukavice su se uveličale nekoliko puta i prva pomisao mi je bila šta ću da radim pri povratku u vazdušnu komoru.
Pedeset godina od prvog izlaska kosmonauta u svemir - Sputnik Srbija
Nakon osam minuta u otvorenom kosmosu, rukavice su se uveličale nekoliko puta i prva pomisao mi je bila šta ću da radim pri povratku u vazdušnu komoru.
Međutim, to nije bio kraj Leonovim mukama, jer je nakon toga usledio ulazak u vazdušnu komoru i povratak na letelicu. Prema njegovim rečima, zbog nastalih problema nije bio u mogućnosti da u vazdušnu komoru uđe najpre nogama, već je ušao naglavačke, što je podrazumevalo da se u uskom prostoru izrotira kako bi iza sebe zatvorio poklopac za hermetizaciju. 

„I tada je nastupio najteži trenutak. U tom prevrtanju sam izgubio mnogo snage, puls mi se ubrzao, a znoj mi je sa lica kapao kao kiša. Ništa od silne vlage nisam mogao da vidim, sve sam radio prema osećaju. Kada sam na kraju uspeo da zatvorim poklopac i vratio se na letelicu, shvatio sam da sam za to vreme izgubio šest kilograma.“

Sa druge strane, Leonov kaže da osećaj boravka u kosmosu može da se poredi sa kupanjem mornara u otvorenom okeanu. On kaže da ga je prilikom odabira kandidata za ovu misiju osnivač svemirskog programa Sovjetskog Saveza, čuveni Sergej Koroljev izabrao pošto je već vozio nekoliko svemirskih uređaja i stekao dobre ocene tokom te obuke, kao i zbog njegove ljubavi ka slikarstvu. Prilikom izlaska iz letelice u otvoreni svemir, Leonov je uporedio prizor koji je video sa slikama američkog umetnika Rokvela Kenta.

Inače, Sovjetski Savez je pre 50 godina imao svemirsku prevlast u odnosu na SAD, nakon što je Jurij Gagarin kao prvi čovek poleteo u svemir 12. aprila 1961. godine.     

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala