Stranke za promenu izbornog sistema

© AFP 2023Skupština Srbije
Skupština Srbije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Većina poslaničkih grupa u Skupštini Srbije spremna je da razgovara o Predlogu zakona o izmeni izbornog sistema za parlamentarne izbore, koji im je u ime Lige socijaldemokrata Vojvodine uputio Nenad Čanak.

Predlog LSV-a podrazumeva organizovanje Srbije u pet izbornih jedinica, čime bi se, smatra Čanak, poboljšala regionalna zastupljenost poslanika iz svih delova Srbije, umesto veće koncentracije narodnih poslanika iz Beograda.

Šefovi poslaničkih grupa SNS-a, SPS-a, DS-a, SDS-a i Nove stranke kažu za Sputnjik da ne odbijaju razgovor, ali većina njih napominje kako imaju i svoje predloge.

Zoran Babić, šef poslanika vladajućeg SNS-a, smatra da bi o svakom predlogu trebalo razmisliti i razgovarati. On napominje kako je dobro što je ovo pitanje pokrenula opoziciona poslanička grupa.

„Zaista sam za dijalog kojim bi došli do rešenja. Unapred ne bih ništa odbijao niti prihvatao, a predlog gospodina Čanka je za dublju analizu“, precizira Babić za Sputnjik.

Prema Borislavu Stefanoviću, šefu poslanika DS-a, promene izbornog zakonodavstva su neophodne. On za Sputnjik tvrdi da je 250 poslanika previše i ističe kako je proporcionalni izborni sistem sa jednom izbornom jedinicom, gde se ne zna koji je poslanik iz kog grada i koga predstavlja, potrebno menjati.

„Predlog Nenada Čanka je dobra osnova za razgovore, ali moramo videti i dodatne detalje. Da li bi to, na primer, bile otvorene proporcionalne liste, za koje se mi zalažemo? Takođe, koliko bi bilo izbornih jedinica, jer smatram da nije dovoljno samo pet“, dodaje Stefanović.

Đorđe Milićević, šef poslaničke grupe SPS-a, kaže da je njegova partija spremna na razgovor, ali naglašava kako Srbiji nije potreban zakon koji će biti odraz aktuelnog političkog trenutka, već sistemski zakon koji će unaprediti parlamentarizam. Recimo, dodaje Milićević, možda bi, sagledavajući političku realnost, mešoviti izborni sistem bio najrealniji, jer afirmiše najbolje iz proporcionalnog i većinskog sistema.

„Ali, za to je potreban konsenzus svih relevantnih političkih činilaca. Nismo za to da političke stranke izlaze sa nekakvim pojedinačnim predlozima, kako bi se dopale građanima Srbije. Ovo je krajnje ozbiljno i odgovorno pitanje“, tvrdi Milićević.

Socijaldemokratska stranka, tvrdi za Sputnjik Janko Veselinović, šef poslaničke grupe ove partije, od početka svog rada zalaže se za reformu izbornog sistema. Ta reforma, pojašnjava Veselinović, prvenstveno podrazumeva personalizaciju izbornog sistema. On dodaje da je stav SDS-a sličan i kad je reč o izborima za gradonačelnike, odnosno za lokalne samouprave.

„Svakako i veći broj izbornih jedinica jeste jedan od načina da se izbor konkretnog pojedinca približi građanima, ali to ne mora automatski značiti da podela na pet izbornih jedinica znači personalizaciju“, pojašnjava Veselinović, dodajući da je Socijaldemokratska stranka spremna na razgovore.

I Nova stranka, prema rečima njenog poslanika Vladimira Pavićevića, smatra da je reforma izbornog sistema neophodna, jer trenutni donosi veliku nepravdu i nezastupljenost interesa velikog broja građana. Pavićević dodaje kako je veoma dobro da počne rasprava o konkurentnim predlozima kako da se izvrši ta reforma, ali i reforma političkih institucija.

„Mi imamo i svoj predlog koji podrazumeva uvođenje mešovitog izbornog sistema u okviru kojeg bi se dve trećine narodnih poslanika biralo po većinskoim principu, a jedna trećina po proporcionalnom. Takođe, smatramo da bi i broj narodnih poslanika trebalo smanjiti sa 250 na 150“, zaključuje Pavićević.

Nenad Čanak je obrazlažući svoj predlog istakao kako Liga socijaldemokrata Vojvodine nije čvrsto vezana za rešenje sa pet izbornih jedinica, već da njih može biti i sedam, ali da je važno promeniti postojeći sistem.

Njegov predlog predviđa izbornu jedinicu sa sedištem u Beogradu, odakle bi se biralo 58 poslanika. Iz druge izborne jedinice, koja bi obuhvatala Vojvodinu, sa sedištem u Novom Sadu, dolazila bi 63 poslanika. Treća izborna jedinica bi obuhvatala Mačvanski, Kolubarski, Zlatiborski, Moraviški, Raški, Šumadijski, Podunavski i Rasinski upravni okrug, odakle bi se biralo 68 poslanika. Četvrtu izbornu jedinicu činilo bi 57 poslanika biranih iz Braničevskog, Pomoravskog, Borskog, Zaječarskog, Topličkog, Nišavskog, Pirotskog, Jablaničkog i Pčinjskog okruga. Petu izborna jedinicu, prema Čankovom predlogu, činili bi državljani Srbije koji nemaju prebivalište u drugim izbornim jedinicama i birači sa boravištem u inostranstvu. Odatle bi se birala četiri poslanika, a njeno sedište bilo bi u Beogradu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala