Predsednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je danas u Salcburgu da njegovo imenovanje za protektora Evropske akademije nauka i umetnosti vidi kao čast iskazanu celokupnoj akademskoj zajednici Srbije i neku vrstu priznanja za njen kontinuirani, viševekovni doprinos korpusu evropske i svetske naučne i umetničke misli.
„Samo u tom kontekstu moje današnje imenovanje dobija svoj puni smisao“, istakao je Nikolić u obraćanju u Evropskoj akademiji nauka i umetnosti, gde je ispred Srbije inaugurisan u protektora.
On je ukazao da „glad za naukom, za ostvarenjem velikih ideja, ne poznaje poreklo niti naciju“, spomenuvši neke od najvećih srpskih naučnika i umetnika, među kojima su i Ivo Andrić, Nikola Tesla, Milutin Milanković, Mihajlo Pupin, koji svi podjednako pripadaju i svojoj zemlji i celom svetu.

„I tako, povezani Teslinom strujom, Pupinovim kalemovima, Milankovićevim učenjima, danas pripadamo globalnoj naučnoj sferi, nepodeljenoj granicama, neopterećenoj pripadnostima bilo koje vrste“, rekao je Nikolić.
On je dodao da je „Evropska akademija nauka i umetnosti odavno prevazišla geografsku odrednicu iz svog imena i postala institucija planetarnog značaja“, kojoj će Srbija, kao i do sada, nastaviti da doprinosi.
„Veliki pronalazač Mihajlo Pupin, kome dugujemo sonar, začetke danas neophodnog i sa čovekom sraslog mobilnog telefona, uopšte savremenih komunikacija, i kao omiljeni profesor na Kolumbija univerzitetu i kao naučnik, ostavio je poruke za budućnost tako neophodne za razumevanje životnog puta posutog trnjem i zvezdama“, rekao je Nikolić.
Tokom jednodnevne posete Salcburgu, Nikolić će se sastati i sa predsednicima Austrije i Makedonije, Hajncom Fišerom i Đorđem Ivanovom.
Pre Nikolića za protektore su proglašeni i Fišer i Ivanov, kao i nekadašnji predsednici Grčke i Hrvatske, Karolos Papuljas i Ivo Josipović, i drugi.
Evropsku akademiju nauka i umetnosti osnovali su 1990. godine bečki nadbiskup, kardinal Franc Kenig, politikolog Nikolaus Lobkovic i hirurg Feliks Unger, s ciljem interdisciplinarne razmene i podsticanja evropske saradnje.
Akademija, koja se finansira iz javnih sredstava i donacija, ima oko 1.500 članova.
Na svečanom plenumu, koji se svake godine održava u Salcburgu, primaju se novi članovi i proglašavaju protektori.
Akademija, sa sedištem u Salcburgu, organizovana je u više oblasti, među kojima su društvene nauke, medicina, prirodne nauke, umetnost i svetska religija.