Pregovori sa Prištinom nisu Olimpijske igre – moramo biti najbolji

© Sputnik / Radoje PantovićMarko Đurić, direktor Kancelarije za KiM
Marko Đurić, direktor Kancelarije za KiM - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nema razloga za strah Albanaca od Zajednice srpskih opština. Normalizacija odnosa sa Prištinom ne utiče na status Kosmeta. Formiranje kosovske vojske bilo bi suprotno svim sporazumima, kaže za Sputnjik Marko Đurić, šef Kancelarije za KiM.

Cilj novog Koordinacionog tela koja je Vlada Srbije formirala za pregovore sa privremenim institucijama u Prištini jeste da pod jednu kapu stavi sve što se tiče sprovođenja briselskih sporazuma. Na čelu tog tela biće Marko Đurić, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju. U intervjuu za Sputnjik, Đurić objašnjava da je novo koordinaciono telo izuzetno važno kako bismo u administrativnom smislu bili maksimalno spremni za pregovore sa Prištinom.

Olimpijsko načelo — da je važno učestvovati — ne važi za proces pregovora. Važno je biti spreman, važno je biti najbolji, a da bismo bili najbolji moramo da budemo i u administrativnom smislu dobro pripremljeni.

— Šta je cilj novog tela Vlade?

Vlada je osnovala koordinaciono telo za proces pregovora sa ciljem da ojača svoje administrativne kapacitete i sabere sve podatke koji su od značaja za proces pregovora. Istovremeno, i da okupi sve ljude koji učestvuju u procesu pregovora pošto se oni vode u dvocifrenom broju, i iz različitih oblasti — od energetike, telekomunikacija do pravosuđa, i različitih pitanja od značaja za lokalnu samoupravu, civilnu zaštitu… Sve te informacije treba da postoje na jednom mestu, time treba da se bavi profesionalni tim ljudi koji je samo tome posvećen i zbog toga je Vlada donela odluku da obnovi rad kancelarije za operativne i tehničke poslove koja je i do 2013. postojala pri Generalnom sekretarijatu Vlade. To će se ojačati stvaranjem ovog tela koje će odgovarati predsedniku Vlade za svoj rad, a koje takođe usmerava rad drugih državnih institucija u pitanjima od značaja za proces pregovora sa Prištinom.

— U Gračanici je održan sastanak na kome je bilo reči o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO). Koji su najveći izazovi u tom preocesu?

Rekao bih da u Prištini postoje politički krugovi koji se pribojavaju bilo kojih političkih prava Srba
Rekao bih da u Prištini postoje politički krugovi koji se pribojavaju bilo kojih političkih prava Srba - Sputnik Srbija
Rekao bih da u Prištini postoje politički krugovi koji se pribojavaju bilo kojih političkih prava Srba
Važno je da razgovore o ovim temama nemamo samo u Briselu i na mestima koji su udaljena od mesta gde ZSO treba da zaživi. Postoje bitne razlike između naše i albanske strane kako ZSO treba da izgleda. Međutim, mi smo odlučni u tome da ZSO bude formirana prema Briselskom dogovoru. Rekao bih da u Prištini postoje politički krugovi koji se pribojavaju bilo kojih političkih prava Srba i koji u ZSO vide pretnju za ostvarivanje svojih političkih ciljeva i ambicija. U stvarnosti, ZSO nije pretnja za bilo koga. Zajednica srpskih opština ne namerava da upravlja ili uređuje poslove kosovskih Albanaca, ili bilo koje druge poslove, osim poslove Srba. ZSO ima za cilj da zaštii prava srpskog naroda na Kosovu i da stvori takve političke, ekonomske i ukupne socijalne uslove koje će omogućiti da Srbi na Kosmetu ostanu i u decenijama koje su pred nama. Da bi se taj cilj ostvario ključno je da Srbi imaju kolektivna i politička prava i to je cilj dogovoren Briselskim sporazumom. Sada pričamo o modalitetima ZSO i suočavamo se sa jakim političkim otporom dela kosovskih Albanca koji i sopstveni narod zastaršuju ZSO-om, a ponavljam, to nije projekat koji je uperen protiv bilo koga.

— Priština je najavila formiranje vojske. Da li Beograd može da spreči formiranje oružanih snaga Kosova?

© Sputnik / Radoje PantovićMi ne smatramo da je u zoni konflikta dobar signal izgradnja i formiranje bilo kakvih oružanih formacija.
Mi ne smatramo da je u zoni konflikta dobar signal izgradnja i formiranje bilo kakvih oružanih formacija. - Sputnik Srbija
Mi ne smatramo da je u zoni konflikta dobar signal izgradnja i formiranje bilo kakvih oružanih formacija.
Stvaranje vojske Kosova se ne pominje u Briselskom sporazumu, naprotiv, Briselski sporazum je jasno predvideo da bilo kakve oružane snage ne mogu ući na sever Kosova bez saglasnosti srpske zajednice i to je jedan od postulata tog dokumenta. S druge strane, imamo Rezoluciju 12 44 SB UN, koja predviđa da na Kosovu i Metohiji mogu da postoje samo dve oružane snage. Jedna je Kfor, druga Vojska Srbije, uz odobrenje komandanta Kfora. Mi ne smatramo da je u zoni konflikta dobar signal izgradnja i formiranje bilo kakvih oružanih formacija. Ljudi kojima su 15 godina na ulicama tenkovi ne žele više da gledaju bilo koju vojsku na ulicama. Odgovorno političko rukovodstvo kakvo smatram da kosovski Albanci zaslužuju, moralo bi mnogo pre da se pozabavi socijalnim i ekonomskim rešavanjem problema i tema koje dosadašnji političari među kosovskim Albancima nisu uspeli ni da načnu. Naš stav je da je formiranje oružanih snaga protivno važećim dokumenitma na kojima se temelji međunarodno prisustvo na Kosmetu, i mislim da je jako važno da se sve strane u procesu pregovora drže svojih nadležnosti i preuzetih obaveza. U tom smislu, niko ne treba da se zanosi da će ova ideja naići na pozitivnu podršku srpske zajednice na Kosmetu, od koje, ipak, zavisi i kako će se o tome odlučivati u Parlamentu.

— Priština bi trebalo da usvoji dokument o formiranju Specijalnog suda Kosova. Prištinska opozicija tvrdi da taj predlog ne može da bude usvojen bez glasova liste Srpska. Kada i da li se srpski poslanici vraćaju u kosovske institucije?

© Sputnik / Radoje PantovićSrpska lista će sama doneti odluku u konsultacijama sa vladom Srbije o svom povratku u kosovske institucije
Srpska lista će sama doneti odluku u konsultacijama sa vladom Srbije o svom povratku u kosovske institucije - Sputnik Srbija
Srpska lista će sama doneti odluku u konsultacijama sa vladom Srbije o svom povratku u kosovske institucije
Srpska lista će sama doneti odluku u konsultacijama sa Vladom Srbije o svom povratku u kosovske institucije, bez nametanja iz inostranstava ili prištinskih institucija. Srbija podržava svaki korak koji će dovesti do kažnjavanja za zločine koje je OVK nesumnjivo počinila, o čemu svedoči i osnivanje ovog suda i smatramo da je proces pomirenja neophodan i zbog budućih generacija, da najodgovorniji i svi oni koji su u domašaju pravde iz redova OVK budu izvedeni pred lice pravde. Siguran sam da će i srpski predstavnici naći način da, uprkos trenutnoj institucionalnoj blokadi, podrže i doprinesu formiranju ovog suda, ako se proceni da taj sud može da dovede do toga.

— Jedna od stvari o kojoj Albanci tvrde da neće da razgovaraju sa Beogradom je Trepča. Kako Beograd namerava da reši ovo pitanje?

Mi smo sproveli odličnu političku akciju koja je sprečila da Priština jednostrano preuzme kombinat Trepča i naišli smo na razumevanje u međunarodnoj zajednici o ovom pitanju. Imovinski odnosi u vezi sa Trepčom su nesporni. Srbija je vlasnik Trepče, ona je investitor u Trepču. Srpska preduzeća su glavni poverioci Trepče. Čak i po prištinskoj regulativi Trepčom bi trebalo da upravlja konglomerat preduzeća iz centralne Srbije koji je većinski poverilac. Zbog toga su i pokušali da usvoje zakon kojim bi sve to poništili, i to im nije pošlo za rukom. Mi očekujemo da razgovori o imovini budu vođeni na ozbiljan način, zbog svih građana koji žive na Kosovu i Metohiji. Jer, dokle god postoje na teritoriji Kosmeta dve grupe ljudi koji imaju dijametralno suprotan odnos prema statusu imovine, dotle ne možemo govoriti da će postojati dobar ambijent za investitore i investicije.

— Koliko daleko se odmaklo u rešavanju pitanja privatne, crkvene i državne imovine na Kosmetu, koja je uzurpirana posle 1999. godine? U većini slučajeva Priština tvrdi da na veliki deo držvane imovine Srbije ima pravo po dokumentu o sukcesiji bivših Republika SFRJ? Na osnovu čega se pozivaju na taj dokument?

© Sputnik / Radoje PantovićMi ne želimo da upravljamo onim čime upravljaju kosovski Albanci i tamo gde žive kosovski Albanci
Mi ne želimo da upravljamo onim čime upravljaju kosovski Albanci i tamo gde žive kosovski Albanci - Sputnik Srbija
Mi ne želimo da upravljamo onim čime upravljaju kosovski Albanci i tamo gde žive kosovski Albanci
Opasnije od laži je kad poverujete u sopstvene laži. Rekao bih da se to dešava našim kolegama iz Prištine. Svi znamo da AP KiM nije bila ni deo Federacije, već autonomna jedinica u okviru Srbije, i u tom smislu i sporazum o sukcesiji koji je postignut u Beču 2008. odnosio se samo na Republike bivše SFRJ. Naravno, nema nikave sumnje da je javna svojina na KiM trenutno u većem delu pod kontrolom privremenih institucija Prištine, ali to ne znači da mi nemamo celokupnu katastarsku i svaku drugu dokumentaciju o načinu na koji je ta imovina, zgrade, putevi i celokupna infrastruktura, građena. U Beogradu još uvek postoji institucija koja se zove Fond federacije za razvoj nedovoljno nerazvijenih socijalističkih autonomnih pokrajina i republika i ta ustanova poseduje kompletnu dokumentaciju o ulaganjima svih republika i pokrajina u nedovoljno razvijenim područjima, to jest na Kosovo i Metohiju, i za svako preduzeće koje je sagrađeno na Kosmetu postoje papiri. Mi želimo da se vode razgovori o tome kako da se nađe najracionalnije rešenje za status ove imovine, bez cilja da nekoga u ekonomskom smislu obespravimo. Cilj naše politike je da trajno rešimo imovinske odnose, da u ekonomskom smislu poboljšamo položaj Srba u onim delovima u kojima žive. Mi ne želimo da upravljamo onim čime upravljaju kosovski Albanci i tamo gde žive kosovski Albanci. Ali želimo da ZSO ima zdravu osnovu za samoodrživost i ekonomski razvoj.

— Pravnici srpske nacionalnosti sa Kosmeta imaju dilemu povodom potpisanog sporazuma o pravosuđu sa Prištinom. Tačnije, zbunjeni su jer smatraju da iz sporazuma proizilazi da će raditi u sistemu i po zakonima države koju Srbija ne priznaje. Da li možete da razjasnite tu dilemu?

Kosovo za Srbiju nije država. Svi naši ljudi koji rade u institucijama koje funkcionišu u sistemu Prištine rade u pokrajinskim institucijama. Kada odete u Prištinu i razgovarate sa zamenikom premijera pokrajine Branimirom Stojanovićem, on će vam reći da on radi na Kosovu i Metohiji kao zamenik premijera, ali da je njegova država Srbija. Slična situacija je i sa sudovima, dakle, ceo Briselski sporazum se zasniva na tome da se mi, iako se ne slažemo o pitanju statusa, slažemo oko toga da institucije koje postoje na Kosmetu treba da funkcionišu. U tom smislu, ne mislim da će srpske sudije i tužioci koji će raditi u novoosnovanom sudu i tužilaštvu u Kosovskoj Mitrovici biti manje građani Srbije, ili manje lojalni građani Srbije. Te institucije, ti sudovi će svoje odluke donositi na osnovu zakona koji se usvajaju u pokrajinskom parlamentu u Prištinu, u kome sada, prvi put od 1999. godine, učestvuju Srbi koji su izbrani glasovima Srba sa cele teritorije pokrajine uz podršku Beograda. Mislim da, iako pravno to nije idelana situacija, i nije ni blizu kao što smo je imali pre 1999. godine, ovo jeste situacija u kojoj mi imamo mnogo više uticaja nego što smo imali ranije. Zamislite samo da u slučaju Olivera Ivanovića i drugih, sa druge strane nemamo albanske i međunarodne sudije, nego da imamo srpske sudije koje uživaju i poverenje građana i poznaju teren. Ista stvar je i sa tužilaštvom i sudskim osobljem. Mislim da je jako važno i za imovinu naših ljudi i za lična i građanska prava da Srbi budu u pravosuđu u pokrajini.

— Da li ste upućeni u platformu koju predsednik Srbije piše o Kosmetu? Ako jeste u čemu se ona razlikuje od prethodne?

Svi strateški koraci kada je reč o državnoj politici vode se u dogovoru između Vlade i predsednika države. Onog momenta kada ta stvar bude razmotrena u konsultacijama između predsednika i Vlade, javnost će biti obaveštena.

— Da li je rešeno pitanje telekomunikacija, odnosno, da li će Kosovo dobiti svoj pozivni broj?

Pre godinu i po je u Briselu postignut okvirni dogovor o tome da se na Kosmetu uspostavi noramalno funkiconisanje Telekoma Srbija u sredinama gde žive Srbi. Srbija bi od Međunarodne unije za telekomunikacije, na šta svaka država ima pravo, zatražila još jedan pozivni broj, koji bi namenila za korišćenje za Kosmet. Naravo, albanski političari bi to koristili da bi se hvalili o svojoj samostalnosti i odvojenosti, ali u praksi, kada zovete telefonom iz Beograda u Prištinu ništa se ne bi promenilo. Dakle, ne biste okretali pozivne brojeve, niti plaćali dodatnu tarifu. Samo bi naši ljudi imali pristup mobilnoj i fiksnoj telefoniji koju do sada nisu imali. S druge strane, možda bi i Telekom Srbija uspeo da napravi neki poslovni rezultat, jer to je tržište sa milion i sedamsto hiljada potencijalnih korisnika. Tako da, kada stavite na tas, šta dobijate, a šta gubite, tačno, oni dobiju priliku da se malo hvale, ali i Velika Britanija i čitav niz drugih zemalja imaju po nekoliko pozivnih brojeva… Drugo, Srbija je ta kojoj se zvanično dodeljuje još jedan pozivni broj, pošto Kosovo ne može biti član Međunarodne unije za telekomunikacije. Srbija je ta koja odlučuje i raspolaže tim pozivnim brojem, tako da nije to tako strašno.

— S obzirom da ste zaduženi za poglavlje 35 koje je, rekli bismo, uslov za otvaranje poglavlja u pregovorima sa EU, koliko smatrate da smo daleko od toga?

Što se nas tiče otvaranje poglavlja mogu da počnu bilo kada. U administrativnom i političkom smislu mi smo spremni da otvorimo sva poglavlja. Odluka o tome leži na najuticajnijim zemljama EU.

— Da li postoje pritisci da Srbija prizna Kosovo? Neki tvrde da bi sporazum o normalizaciji odnosa sa Prištinom značio faktičko priznanje Kosova.

Pritisci vezani za nezavisnost Kosova postoje od 2008. godine i ne mislim da su oni veći nego što su bili ranije, ali mislim da smo mi uspeli da nađemo modus vivendi sa većim delom tih zemlja i da izolujemo naše interese. Sa većinom tih zemalja imamo zajedničke interese, iako se sa njima ne slažemo vezano za pitanja statusa Kosmeta. Imamo zajedničke interese sa velikim brojem zemalja koje su priznale Kosovo, a koji su toliko važni da politika kvarenja odnosa sa njima ne bi bila u našem interesu. Srbija vodi jednu razumnu politiku i ceni podršku svojih prijatelja o pitanju Kosova i Metohije. Važno nam je što imamo značajnu podršku i razumevanje značajnog dela međunarodne zajednice koji potpuno stoji uz Srbiju po pitanju Kosmeta.

Ne mislim da je normalizacija odnosa sa Kosovom nešto što utiče na status Kosmeta, jer mi ne normalizujemo odnose sa nezavisnom državom, nego našom južnom pokrajinom. Mada znamo da političari u Prištini misle drugačije, u čemu ne možemo da ih sprečimo, isto tako ni oni ne mogu nas niti sve one koji na Kosmetu žele da budu deo Srbije. Ukazao bih na to da na Kosmetu to nisu samo Srbi, već i druge narodnosti, koje se osećaju delom Srbije. Svi oni stoje jedinstveno uz svoju zemlju — Srbiju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala