Kuda odlazi novac ukrajinskih oligarha?

© Foto : freeimages.com/Simon JohanssonKijev, ilustracija
Kijev, ilustracija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Igor Kolomojski i Sergej Taruta, Sergej Tigipko i Jurij Kosjuk, Konstantin Ževago i Petro Porošenko. To je samo vrh oligarhijske strukture u današnjoj Ukrajini.

Iako je na osnovu godišnje rejtinga Forbsa, samo jedan ukrajinski biznismen ušao među prvih sto — Rinat Ahmetov, neugodan aktualnom kijevskom režimu, našao se na 88. mestu.

Po svemu sudeći, takozvana antiteroristička operacija na istoku Ukrajine veoma se odrazila na imovinsko stanje Ahmetova, zato što je još 2012. godine on bio na 39. mestu po rejtingu, ali su se i finansije drugih kijevskih oligarha u poslednjih godinu dana veoma smanjile.

Međutim, podaci rejtinga mogu da se razlikuju od realnih cifara, pošto oni ne uzimaju u obzir prihode od sive ekonomije.

„Siva ekonomija u Ukrajini je vrlo dobro razvijena, štaviše, aktualni i bivši predsednici Ukrjine skoro ništa nisu učinili kako bi sivu ekonomiju učinili transparentnom“, kaže politički analitičar Međunarodne organizacije za posmatranje izbora (CIS-EMO) Stanislav Bišok.

Prema njegovim rečima, događaji koji su se desili u Ukrajini pre godinu dana i nastavljaju se danas, nikako ne doprinesu uspostavljanju normalnog sistema kontrole i sakupljanja poreza.

„Zato je Majdan u velikoj meri uticao na ovu ekonomiju pozitivno. Ona je sada još zaštićenija nego što je bila ranije, jer država ima mnogo ozbiljnije i važnije probleme od iskorenjivanja same sive ekonomije“, tvrdi Bišok.

Loš primer je zarazan

Između ostalog, Kijev odavno ima problema sa rešavanjem bilo kakvih zadataka, pa je tako predsednik Ukrajine Petro Porošenko, čije predizborno obećanje je bila prodaja fabrike „Rošen“, iskoristio mnoštvo izgovora, ali se nije oslobodio svog izvora prihoda.

A loš primer je, kao što se zna, zarazan. Zato se i drugi lokalni oligarsi nisu istakli inventivnošću, tim pre što se ne radi o takvom pojmu kao što je dobrotvorna delatnost. Ako ona i postoji, usmerava se na finansiranje učesnika antiterorističke operacije, a ne na pomoć stanovnicima regiona.

„Uglavnom se ljudi, čiji se finansijski, idustrijski i ostali interesi nalaze u zoni konflikta, tačnije na istoku Ukrajine, ili se nalaze u zoni sukoba interesa sa ljudima na vlasti, ne bore, već spasavajući ono što imaju odalaze u inostranrstvo“, kaže Konstantin Šurov, predsednik ukrajinske savezne organizacije Ruska zajednica Ukrajine.

Izuzetak je, prema njegovim rečima, samo nekoliko ljudi u Donbasu koji danas balansiraju na ivici iza koje može da nastupi krivična odgovornost.

„Mogu lako da ih optuže za podršku ’seperatistima‘, ’teroristima‘, ali oni ipak nastavljaju da pružaju vrlo ozbiljnu humanitarnu pomoć onima kojima je potrebna: starcima, penzionerima, deci, siromašnima, invalidima. Pri tome ova humanitarna pomoć nekoliko puta premašuje pomoć od strane ukrajinske države“, ističe Šurov.

O tome šta su to socijalne obaveze, Kijev ne voli da govori. U suštini, Ukrajina je danas bankrotirala i bez pomoći međunarodnih kreditora očigledno neće moći. Samo, kuda će otići novac kada se na vlasti nalaze biznis-grupe i klanovi oligarha?

Sigurno ne na pomoć siromašnom stanovnštvu zemlje. Ministar ekonomskog razvoja i trgovine Ukrajine Ajvaras Abromavičus konstatuje da zbog ekonomskog pada krupnih oligarha faktički nije ostalo. Žalosno je drugo: novac je izgubljen, a za dobra dela istih ti oligarha niko nije ni saznao.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala