Isplati li se Srbiji da proda Telekom?

© AFP 2023Telekom Srbija
Telekom Srbija - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Nema ekonomskog opravdanja za prodaju Telekoma. Mi školujemo vrhunske inženjere koji vode Telekom već decenijama. Oni su izgradili i unapređuju mrežu Telekoma veoma dugo“, kaže Aleksandra Smiljanić, bivša ministarka telekomunikacija.

Posle neuspeha pregovora o prodaji Železare, izvesno je da će prodaja Telekoma uskoro biti u fokusu.

Priprema privatizacije najprofitabilnijeg srpskog preduzeća formalno je započela objavljivanjem javnog poziva za izbor privatizacionog savetnika koji ima zadatak da pripremi tender i odredi cenu ispod koje se ova kompanija ne sme nuditi na tržištu.

Istog dana kada ističe rok za prijavljivanje menadžera zainteresovanih za upravljanje Železarom, 6. marta, biće završena i prijava za posao privatizacionog savetnika za prodaju Telekoma. Na osnovu njegovog predloga, Vlada će odlučiti o modelu, ceni i udelu koji se prodaje. Procenjuje se da će tender biti pripremljen do juna, a da bi novi vlasnici mogli biti poznati do jeseni.

Zainteresovanost za učešće u privatizaciji Telekoma do sada su potvdili predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, a spekuliše se da su za kupovinu respektabilnog srpskog preduzeća čiji prihodi zauzimaju značajnu poziciju u ukupnim prihodima države, zainteresovani i Dojče telekom, ulagači iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, francuski i austrijski telekom i investicioni fondovi iz SAD.

Srpski zvaničnici najavljuju da će prodaja Telekoma biti primer uspešne privatizacije i preciziraju da privatizacioni prihodi od prodaje neće biti usmereni na pokrivanje budžetskog deficita, već u ulaganja i nova zapošljavanja.

„Telekom je uspešna firma koja investira više od 100 miliona evra svake godine i vraća dugove“, ističe predsednik sindikata Telekoma Miroslav Joksimović. Ipak, sada nije vreme za prodaju nacionalnog srpskog operatera, jer je vrednost svih telekoma u Evropi pala za 40 odsto, ocenjuje Joksimović.

„Ne verujem da mi možemo sada da dobijemo neku značajnu cenu. Ako država već hoće da prodaje Telekom, onda bar treba da zadrži kontrolni paket akcija, odnosno da se ne odluči za većinsku prodaju, već da zadrži jedan deo i da ima pravo veta na neke strateške odluke. Mi tražimo da se zaštite prava države, građana i radnika Telekoma“, precizira Joksimović.

S druge strane, konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević smatra da je neophodno da se kompanija Telekom Srbija što pre privatizuje zato što svakim danom vredi sve manje. On objašnjava da bi prodaja ovog preduzeća bila ogromna šansa da se dođe do novca koji je preko potreban za ulaganje u mnoge grane privrede, kako bi opstale na tržištu.

„Ne vidim koji bi bio razlog da država učestvuje u jednoj telekomunikacionoj kompaniji sa nekim kapitalom, dok su sve druge telekomunikacione kompanije u privatnom vlasništvu. To je prosto neravnopravno. Tako da je najbolje rešenje u celini prodati akcije države. Kolika će biti cena zavisi od toga kako ćemo se pripremiti za tu cenu i koliko će kupac biti voljan da plati“, ocenjuje Kovačević.

Prodajom Telekoma i infrastrukture koju je gradila država, Srbije će napraviti nenadoknadivu štetu, tvrdi u razgovoru za Sputnjik bivša ministarka telekomunikacija Aleksandra Smiljanić.

„Vrednost infrastrukture koja je građena decenijama je neprocenjiva, a javna preduzeća koja tom infrastrukturom upravljaju imaju prirodan monopol jer takva infrastruktura zahteva velika ulaganja. Ako strana kompanija kupi ovakav monopol, ona može kroz Telekom da izvlači ogromna sredstva iz Srbije“, ističe Smiljanićeva.

„Nema ekonomskog opravdanja za prodaju Telekoma. Mi školujemo vrhunske inženjere koji vode Telekom već decenijama. Oni su izgradili i unapređuju mrežu Telekoma veoma dugo. Telekom je veliki kupac softvera i hardvera i predstavlja motor razvoja informaciono-komunikacione industrije u Srbiji. Sve što naše firme proizvedu za Telekom kasnije mogu lakše da prodaju u inostranstvu, drugim firmama. Ako se Telekom proda izgubićemo puno dobrih plaćenih radnih mesta u telekomunikacionih industriji, što takođe stvara dodatnu rupu u budžetu“, ocenjuje Smiljanićeva.

Velike zemlje su uglavnom zadržale bar kontrolne pakete svojih telekomunikacionih operatera. Takođe, telekomunikacioni operateri velikih zemalja uglavnom su kupovali operatere siromašnih zemalja, što je dovelo do velikog prelivanja sredstava iz siromašnih u bogate zemlje, ističe Smiljanićeva. Ona naglašava da bi prodajom Telekoma mogla biti ugrožena i bezbednost zemlje.

„Ako prodamo Telekom, sve informacije koje razmenjuju naši građani, firme, državna uprava, policija, vojska, prolaziće kroz mreže stranih operatera. Kada se sve informacije budu transmitovale kroz mrežu stranih operatera, te strane kompanije će raspolagati svim našim informacijama i na taj način automatski ugrožavaju bezbednost Srbije“, dodaje ona.

Telekom Srbija koji ima više od 9.000 zaposlenih, ostvaruje neto dobit od 140 miliona evra, pri čemu je ove godine otplaćeno 190 miliona evra duga za kupovinu 20 odsto Telekoma od grčke firme OTE i reprogamiranje starih dugova.

Pre četiri godine procenjeno je da Telekom vredi 2,2 milijarde evra, a tadašnja vlada je za paket od 51 odsto te kompanije tražila minimum 1,4 milijarde evra. Jedini ponuđač, austrijski Telekom, nije bio spreman da izdvoji toliku sumu odjednom, već 950 miliona evra u gotovini, a ostatak traženog novca je ponudio kroz investicije, pa je tender propao.

Najveći akcionar Telekoma je država Srbija sa 58,11 odsto akcija, 20 odsto akcija u vlasništvu je kompanije, 14,95 odsto poseduju građani, a 6,94 zaposleni i bivši zaposleni Telekoma.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala