Rusija kupila trećinu svetskog zlata

© Sputnik / Aleksandar Alpatkin / Uđi u bazu fotografijaZlato
Zlato - Sputnik Srbija
Pratite nas
Prošle godine Banka Rusije je, prema zvaničnim podacima, ostvarila rekord u kupovini zlata – nabavila je 171 tonu tog plemenitog metala. To je trećina ukupne količine zlata koju su kupile centralne banke različitih zemalja.

S jedne strane, to se objašnjava unutrašnjim rastom eksploatacije zlata po čemu je Rusija dospela na drugo mesto u svetu. S druge strane, premda u odnosu na dolar cena zlata pada, u ekvivanentu u rubljama raste. Po mišljenju eksperata, nagomilane “zlatne rezerve” mogu da pomognu Rusiji da ublaži pritisak dolara, iako joj neće pomoći da se oslobodi zavisnosti od te valute.

Toliko zlata Rusija nije kupovala od vremena SSSR. U poređenju sa prošlom godinom Centralna banka (CB) Rusije kupila je skoro 25 odsto više dragocenog metala nego pre godinu dana. Kako piše list Moskovski komsomolac, tri su razloga za takav trend. Prvo, Centralna banka Rusije počela je da široko podržava domaću eksploatacijz zlata, koje je ne samo svetska rezervna valuta, već i sirovina za vojno-industrijski kompleks budući da je deo mnogih mikroelektronskih sistema.

Nisu se slučajno za manje od godinu dana cene zlata koje utvrđuje CB udvostručile – sa 44.000 rubalja na 87.000 rubalja za finu uncu (oko 31,1 gram). Preračunato na dolare to iznosi od 1.250 do 1.600.

Na svetskoj berzi cena zlata je, naprotiv, padala. Dok su oktobra 2012. dostizale i 1.800 dolara, u januaru 2015. fina unca je vredela oko 1.300 dolara. Banka Rusije, dakle, daje za zlato 300 dolara više nego što je to u inostranstvu. To objašnjava i činjenicu da je eksploatacija zlata u Rusiji prošle godine porasla za devet odsto i premašila 272 tone, pa je ta zemlja u toj oblasti izbila na drugo mesto u svetu (prva je Kina a treća Australija).

© Sputnik / Maksim Bogodvid / Uđi u bazu fotografijaZlatnik 50 hiljada rubalja
Zlatnik 50 hiljada rubalja - Sputnik Srbija
Zlatnik 50 hiljada rubalja
Drugo, Centralna banka Rusije je u uslovima finansijske krize počela da komercijalnim bankama daje kredite sa pokrićem u zlatnim rezervama. Ako banke ne ispune uslove kreditnog ugovora, “zlatne rezerve” CB porašće za još nekoliko milijardi.

Treće i najvažnije: povećanje “zlatnih rezervi” u međunarodnim rezervama Centralnoj banci Rusije neophodno je za održavanje kursa nacionalne valute. Naravno, zlato nije visokolikvidni instrument, posebno sada kada svetske cene tog metala padaju. Centralne banke praktično svih zemalja daleko više su zainteresovane za američke državne obveznice – iako one nisu mnogo isplative. Takve obveznice ima i Banka Rusije i doskora je to bilo sigurna investicija.

Međutim, u slučaju mogućeg pooštravanja sektorskih sankcija Zapada protiv Rusije sve je riskantnije čuvati ih. Setimo se tužnog iskustva Irana, kada su računi te zemlje zamrznuti na insistiranje Vašingtona. U Kremlju su, po svemu sudeći, to odavno shvatili. Prema nezvaničnim informacijama, hartije od vrednosti nominovane u dolarima Rusija prebacuje iz zapadnih banaka u kineske.

Zlato treba da bude poslednja čvrsta garancija. O tome govori i činjenica da je 2014. udeo zlata u ruskih rezervama porastao do 12 odsto (što je po aktuelnom kursu više od 46 milijardi dolara, a ukupne zlatno-devizne rezerve pale su ispod 400 milijardi dolara). Za godinu dana taj pokazatelj porastao je za 1,6 odsto. Uzimajući u obzir dinamiku kretanja vrednosti zlata, novčani ekvivalent zlatnih rezervi Rusije porastao je za 15,3 odsto. Podsećanja radi, devedesetih godina ta brojka nije bila veća od nekoliko procenata.

Svetski savet za zlato, organizacija koja se bavi razvojem industrije zlata, ističe da je količina zlata u rezervama Rusije početkom 2015. bila maksimalna u poslednjih 20 godina. Prema mišljenju CB, zlato može da bude iskorišćeno kao garant ekonomske stabilnosti – instrument za obezbeđivanje likvidnosti bankarskom sektoru.

Sličnu politiku vodi i Kina. Prema nezvaničnim informacijama, poslednjih godina Peking aktivno popunjava zlatne rezerve, pri čemu kupuje ne samo neposredno sam metal, već i rudnike. Cilj mu je da poveća rezerve sa hiljadu na deset hiljada tona (lider po rezervama zlata su SAD koje imaju više od 8.000, dok je Rusija na petom mestu sa 1.200 tona). Za Kinu je to isti takav garant ekonomske stabilnosti kao i za Rusiju. Preterana zavisnost od dolara nikome nije po volji.

Zlato u međunarodnim rezervama SAD premašuje 71 odsto. Uzgred, Rusija i Kina teško da će se truditi da stignu Vašington koji drži toliko zlata za ekstremne situacije, recimo, za slučaj rata sa Rusijom ili Kinom. Na kurs dolara Amerikanci utiču štampanjem para. Najobjektivniji udeo zlata u zlatno-deviznim rezervama centralne banke ima Švajcarska koja je u novembru prošle godine to pitanje iznela na referendum. Predlagano je da to bude 20 odsto, ali predlog nije prošao.

Jasno je da zlato neće oboriti dolar, ali isto tako nikome ne koristi ni da osetno obara cenu tog plemenitog metala. MMF, recimo, smatra da će se svetski trend kupovanja zlata nastaviti.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala