Umesto golova na večitom derbiju – na Beograd su padale Hitlerove bombe /video/

© Foto : Sputnjiku ustupio Nebojša JakovljevićFudbaleri Jugoslavije i BSK
Fudbaleri Jugoslavije i BSK  - Sputnik Srbija, 1920, 06.04.2021
Pratite nas
Revolucija, promena vlasti, opšti haos u narodu, nadolazeći rat – ništa nije moglo da spreči ljubitelje fudbala da se uoči 6. aprila 1941. godine ponadaju da će toga dana biti odigrani zakazani fudbalski mečevi. Hitlerova „Direktiva 25“ je zajedno sa brojnim znamenitostima srušila i sve sportske planove.

Umesto što su toga dana prebrojavali svoje mrtve, tražili ostatke lične imovine u razrušenim objektima, bežali u skrovišta, brinuli o budućnosti, građani Srbije, ali i cele Jugoslavije, trebalo je da dočekaju poslednjeg učesnika državnog prvenstva.

Za 6. april bio je zakazan duel beogradskog SK Jedinstva i ekipe Bata iz Borova, u trci za poziciju koja vodi na završno takmičenje, a trebalo je da nastupe i igrači BASK i Građanskog iz Skoplja, napomenuo je napomenuo je za Sputnjik sport Nebojša Jakovljević, autor kapitalnog dela „Fudbalska takmičenja Južnih Slovena 1873-1941”.

Tih dana, u prvom kolu državnog prvenstva trebalo je da se odigra i večiti derbi, najveći tadašnji između Jugoslavije i BSK, ekipa koje su stekle kultni status, ali su posle Drugog svetskog rata prestale da postoje.

Raspored utakmica ukazuje i na to da je trebalo da se sastanu još i treći tim iz srpske lige sa Građanskim, četvrti sa Konkordijom, te Hajduk i Ljubljana.

Zbog prekida su Građanski i Konkordija zakazali svoju prijateljsku utakmicu, ali ni ona nije održana.  

​Siguran učesnik u te dve nedodeljene pozicije bila je Vojvodina, dok je za upražnjenu poziciju trebalo da se bore već pomenuti rivali – Jedinstvo i Bata.

Jakovljević navodi da je ekipa Bate bila veliki favorit, taj klub je, prema njegovim rečima, posedovao i klupski avion za prevoz fudbalera, ali nažalost nikada nije uspeo da se odmeri sa najboljim jugoslovenskim ekipama. 

Zašto tako?

Fudbal je u Kraljevini Jugoslaviji, uz to državno takmičenje koje nikada nije odigrano, bio podeljen na regionalna takmičenja, odnosno na tri lige, prema područjima tri konstitutivna naroda Kraljevine.

Pored hrvatskog takmičenja i slovenačke lige, postojala je i Srpska liga od deset klubova.

Za razliku od Srba, Hrvati i Slovenci su svoje lige završili ranije, Hrvati 19. marta 1941. godine, a Slovenci još u decembru 1940.

Šta se dešavalo u Srbiji?

Srpski fudbal su u tim godinama „držali“ Jugoslavija i BSK, ali srpska liga nije bila završena jer je trebalo da se odigra duel Jedinstva i ekipe Bata, posle koga bi mogao biti proglašen prvak.

To se nije dogodilo, umesto u kopačke fudbaleri su ušli u vojničke čizme, bar oni koji su imali sreće da ne budu zarobljeni, poput Đorđa Vujadinovića, strelca jednog od dva gola u utakmici Jugoslavije i Nemačke godinu dana ranije.

​Zarobljen je bio i legendarni Blagoje Moša Marjanović, tada igrač Čukaričkog, a sve ono što se u fudbalu trebalo dogoditi 6. aprila 1941. godine – nije se dogodilo. Ali, fudbal se i dalje igrao.

„Srpski fudbal se igrao i tokom Drugog svetskog rata, pojavili su se klubovi koji i nisu postojali ranije, a najgledaniji derbi Jugoslavije i BSK odigran je je 1943. godine  kada je na stadionu BSK bilo oko 15.000 ljudi, a ulaznica je bila skuplja od mnogih životnih namirnica“, naveo je Jakovljević.

Ishod svega je poznat, klubovi nosioci, osim Vojvodine, nisu više postojali, a primat su preuzeli Crvena zvezda i Partizan, osnovani od strane komunističkog režima 1945. godine.   

Kako je izgledao 6. april 1941. godine pogledajte u dokumentarnom filmu Sputnjika:

► „Maradona igra lepo za oko, znaš, ali Rosi je tu rešavao utakmice“

► Centar Beograda je postao „ratna zona“ – zbog navijača /video/

► „Niko tada nije znao za Hrvatsku, Tuđman je bio u pravu“ /video/

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala