RUSIJA

Ruski lekar savetuje: Kako sprečiti dijabetes i poboljšati zdravlje

Rusija se suočava sa epidemijom dijabetesa, rekla je Tatjana Golikova, potpredsednik vlade. Oksana Mihaljova, endokrinolog, nutricionista i lekar, govorila je o situaciji sa dijabetesom u zemlji. Lekar je takođe objasnila zašto su oba tipa dijabetesa postala češća i ponudila savete o poboljšanju načina života i prevenciji bolesti.
Sputnik

„Već neko vreme posmatramo epidemiju dijabetesa širom sveta. U poslednjih deset godina (ako ne i duže), njegova prevalenca raste iz godine u godinu, uključujući i našu zemlju. Globalno, pogađa približno 10 odsto stanovništva. U Rusiji se prevalenca dijabetesa kreće od tri do pet odsto u različitim regionima, ali se veruje da stvarna brojka može biti i skoro 10 odsto, jer se dijabetes ne otkrije uvek na vreme: kod većine pacijenata bolest nije dijagnostikovana“, kazala je Mihaljova.

Problem nije samo u radu medicinskih službi, već i u činjenici da kod dijabetesa tipa II, posebno u ranim fazama, možda uopšte nema simptoma, stoga se preporučuje aktivni skrining pregled za dijabetes, posavetovala je lekar.

Gojaznost kao jedan od okidača

Gojaznost je sada veoma česta, čak i među decom i adolescentima. Gojaznost dovodi do insulinske rezistencije, koja je povezana sa dijabetesom tipa II, precizirala je ona.
„Primarni uzrok gojaznosti je zapadnjačka ishrana kod odraslih, adolescenata i dece. Zapadnjačka ishrana je bogata mastima, solju i šećerom, što dovodi do prekomernog povećanja telesne težine – gojaznosti. To zatim pokreće insulinsku rezistenciju, koja iscrpljuje pankreas i dovodi do razvoja dijabetesa tipa II“, pojasnila je Mihaljova.
Kako je istakla, dijabetes tipa I je takođe postao češći, on je postao povezan sa apsolutnim nedostatkom insulina, kada autoimuni proces uništava praktično sve beta ćelije u pankreasu koje proizvode insulin. Shodno tome, telo ne može da proizvede dovoljno insulina da bi pravilno koristilo šećer, dodala je lekar.
Nutricionista je naglasila da sva jela koja spadaju u kategoriju brze hrane dovode do gojaznosti i, samim tim, dijabetesa.

„Tu spadaju i jela na bazi mesa: kuvano crveno meso, kobasice, hot-dogovi, šnicle i tako dalje. Takođe ne bi trebalo da jedete previše sira. Iako je zdrav, veoma je mastan i kaloričan. I, naravno, previše slatkiša doprinosi gojaznosti i dijabetesu. Danas se šećer dodaje skoro svemu „zbog ukusa“, uključujući i hranu koja ne bi trebalo da ga sadrži“, ukazala je Mihaljova.

NAUKA I TEHNOLOGIJA
Zašto ljudi koji hrču ne probude sebe - Odgovor je u načinu funkcionisanja mozga

Rizična grupa

Prema rečima lekara, rizična grupa su prvenstveno gojazne osobe, ali postoji i rizik da ljudi u čijoj porodici pate od dijabetesa tipa II, dobiju ovu bolest.
Štaviše, zdravlje žena sa sindromom policističnih jajnika i žena koje su imale gestacijski dijabetes tokom trudnoće je ugroženo, precizirala je lekar.
„Rizik od razvoja dijabetesa tipa II povećava se sa godinama, pa je oprez potreban i za osobe starije od 45 godina. Da bi se sprečio dijabetes (čak i kod ljudi u grupama visokog rizika), pravilna ishrana i fizička aktivnost su neophodni“, kazala je Mihaljova.

Pomoć kod prevencije bolesti

Na primer, može se preporučiti mediteranska ishrana sa puno povrća, voća, integralnih žitarica i mahunarki, kao i umerena konzumacija mesa, rekla je nutricionista.
Dalje, važno je redovno se konsultovati sa lekarom. Ovo će takođe pomoći u sprečavanju dijabetesa tipa II, naglasila je ona.
„Za prevenciju, adekvatna fizička aktivnost je neophodna. To obično znači 10.000 koraka dnevno za ljude koji su u dobroj formi i mogu da tolerišu ovaj nivo aktivnosti. Takođe se isplati raditi trening snage u kombinaciji sa vežbama dva do tri puta nedeljno. Ova vrsta vežbe će barem donekle nadoknaditi fizičku neaktivnost – patološko stanje koje svi doživljavamo“, zaključila je Mihaljova.
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Naučnici upozoravaju: Visoko prerađena hrana ozbiljna pretnja zdravlju
Pogledajte i:
Komentar