RUSIJA

Krim obeležava 240 godina od Manifesta Katarine Velike o pripajanju poluostrva Ruskom carstvu /video/

Ruska carica Katarina II potpisala je 19. aprila 1783. godine Manifest o prisajedinjenju Krima, poluostrva Tamana i Kubanske oblasti Rusiji.
Sputnik
Tokom prilično dugo vremena, Krimljani su napadali ruske teritorije.
Pritom, uopšte se nije radilo o nekim pretenzijama na ruske zemlje, već je cilj isključivo bio pljačka: ukrasti stoku i zarobiti što više ljudi da bi zatim bili prodati u ropstvo. Prema proračunu predrevolucionarnog istoričara Vladimira Ivanoviča Lamanskog, od XV do XVIII veka zaključno, iz Velike i Male Rusije, a delimično iz Poljske, u krimsko-osmansko ropstvo bilo je odvedeno od tri do pet miliona ljudi. A, početkom XVI veka celokupno stanovništvo Rusije je iznosilo manje od 5 miliona.
Krimski kanat bio je vazal Osmanskog carstva sa kojim je Rusija stalno ratovala.
Katarina je razumno odlučila da je za Krim neophodno nešto radikalno preduzeti. Prvi korak u likvidaciji krimske pretnje načinjen je nakon pobede u rusko-turskom ratu 1768-1774. godine. Prema uslovima Kučuk-Kajnardžijskog mira, Krim je proglašen nezavisnom državom pod ruskim protektoratom.
Istovremeno, u samom Krimskom kanatu nisu prestajali nemiri. Nastavljene su i osmanske provokacije. Tada je carica i odlučila da pripoji Krim carstvu. Porta se najpre usprotivila. Trebalo je opet ratovati.
Osmanlijska Porta konačno je priznala pripajanje poluostrva Rusiji na osnovu mirovnog sporazuma u Jašiju, zaključenog na kraju rusko-turskog rata 1787-1791. godine.
Evropa je mirno prihvatila pripajanje Krima Ruskom carstvu. Jedino je u izvesnoj meri pokušala da prigovori Francuska. Ali, Katarina je, nenametljivo podsetila da Rusija ni na koji način nije odreagovala na nedavno pripajanje Korzike francuskoj kruni.

U čast godišnjice Manifesta na Krimu organizovani izleti

U čast 240 godina od prisajedinjenja Krima Rusiji, na poluostrvu će biti organizovani besplatni izleti, saopštila je PR služba Ministarstva za letovališta i turizam Republike.
U sklopu akcije „Putevima Katarine II“ u muzejima na Krimu organizovane su izložbe, koncerti, predavanja.
Predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov izjavio je da je Manifest Katarine II za vekove odredio dalju sudbinu ne samo Krima, nego i cele Novorusije.
„Amazonska četa“ za Katarinu Veliku: Kako je formiran ženski bataljon na Krimu
Komentar