OBAVEŠTENJE ZA SVE ČITAOCE
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu, a sve video sadržaje na platformi „Odisi“ (odysee.com).
Prema rečima Fabija de Kolea, specijaliste sa Instituta za nuklearne nauke (ICN) Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika (UNAM), eksplozije povezane sa neutronskim zvezdama bacaju plemenite metale u svemir, gde se spajaju sa planetama u njihovoj fazi formiranja.
Akademik je objasnio da se u zavisnosti od broja elektrona, neutrona i protona krštavaju elementi poput zlata, vodonika ili magnezijuma.
Unutar zvezda, istakao je on, generišu se nuklearne reakcije koje pretvaraju vodonik u helijum, oslobađaju energiju i podstiču zagrevanje. Kada zvezde više ne mogu da održavaju ovaj proces, one se povećavaju i umiru u obliku supernove koje bacaju elemente u svemir.
Najteži elementi, istakao je De Kol, nastaju u takozvanim neutronskim zvezdama. Istraživač je dodao da najmasovniji žive u parovima, što im omogućava proučavanje izvan različitih spektra svetlosti, prenosi Sputnjik mundo.
Nedavno je projekat LIGO počeo da ih analizira pomoću gravitacionih talasa, koji je 2017. uspeo da uhvati spajanje dve neutronske zvezde u procesu u kojem se formiraju elementi teži od gvožđa.
„Zamislite da je u ovom događaju koji smo posmatrali 2017. godine proizvedeno više od zemaljske mase zlata, pa zamislite količinu teških elemenata koji se proizvode u ovim objektima“, rekao je De Kol.