Čega se u Sarajevu boje: Zašto ruska pomoć može u Banjaluku, a ne može u Mostar

Čega se u Sarajevu boje, zašto ruska pomoć može u Banjaluku, a ne može u Mostar, pita se dr Predrag Ćeranić, docent na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Banjaluci u autorskom tekstu koji je objavio RTRS.
Sputnik

Tekst prenosimo u celosti:

„Četrnaest vojnih transportnih aviona IL-76 doletilo je u Italiju kako bi pomoglo italijanskoj vladi u borbi protiv virusa korona. Prvi tim dočekali su ministar spoljnih poslova Luiđi de Majo i zamjenik ministra.

Zatim je ruski vojni transportni avion stigao u Sjedinjene Američke Države, noseći tone medicinske opreme i maski neophodnih u borbi protiv pandemije.

Čega se u Sarajevu boje: Zašto ruska pomoć može u Banjaluku, a ne može u Mostar

Avion u organizaciji ruskog Ministarstva odbrane nakon 8.000 kilometara dugog puta sleteo je u Njujork, grad koji je najviše pogođen epidemijom virusa korona u SAD.

„Tramp je sa zahvalnošću prihvatio ovu humanitarnu pomoć“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

U Srbiju je sletelo svih 11 ruskih aviona Iljušin-76, koji su takođe donijeli humanitarnu pomoć. U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije navedeno je da je Srbiji dostavljena oprema za epidemiološko dijagnostikovanje i dezinfekciju objekata, i da je došlo 87 ruskih vojnika, među kojima su vojni ljekari i virusolozi.

Sarajevo zabranilo Rusima da uđu u BiH, pa je za to okrivilo – Rusiju

Navedeno je da je avionima stigla i specijalna medicinska oprema, sredstva za zaštitu i 16 jedinica vojne tehnike.

Tri Iljušina ruske pomoćisletela su iz Moskve na aerodrom Mahovljani, kod Banjaluke, sa stručnjacima i opremom potrebnom za borbu protiv virusa. Sva tri aviona dočekali su nosioci najviših funkcija Srpske, uključujući i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koji se odmah po slijetanju ruskih aviona ponudio da posreduje kako bi ruska humanitarna pomoć stigla i u Federaciju BiH.

Dovoljno je da se ruskoj strani uputi zahtjev, naglasio je Dodik. Direktan odgovor na Dodikovu ponudu iz federalnih institucija tada nije stigao.

Kako je opasna infekcija u kontinuitetu odnosila ljudske živote, zahtjev ruskoj strani uputio je Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kako bi se pomoglo bolnici u Mostaru.

Ruski vojni stručnjaci zaustavljeni na granici: Zabranjen im ulazak u BiH

Konvoj ruskih specijaliziranih vojnih ABHO vozila za dekontaminaciju i dezinfekciju i 24 člana medicinskog tima 1. maja uputio se prema BiH, a iz Ambasade Rusije u Sarajevu stigla je nota kojom se traži dozvola za ulazak u zemlju. I tada nastaje konfuzija.

Ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković, upoznala je Ministarstvo bezbjednosti BiH, tj. ministra Fahrudina Radončića, sa pristiglom ruskom notom a Radončić je „vruć krompir“ proslijedio Sifetu Podžiću, ministru odbrane BiH.

„Loptica“ je Ministarstvu bezbjednosti ubrzo vraćena, uz napomenu da je „u pitanju vojna formacija i da se o njoj jedino Predsjedništvo BiH može izjasniti“. Iz Ministarstva bezbjednosti ministarki Turković je zatim stigla „povratna“ u stilu „šalji dalje“, tj. u Predsjedništvo BiH.

Čega se u Sarajevu boje: Zašto ruska pomoć može u Banjaluku, a ne može u Mostar

Zadesilo se da o zahtjevu Dragana Čovića, prvog u Hrvata, u potpunosti odlučuje bošnjačka komponenta vlasti u BiH, a kako u Predsjedništvu BiH „sjede dva predstavnika bošnjačkog naroda“ (što je Čović u više navrata javno tvrdio, aludirajući na Željka Komšića, predstavnika Hrvata izglasanog bošnjačkim glasovima) – mali su izgledi da će ruski humanitarni konvoj ugledati Mostar. Ali, nikad se ne zna.

Pružanje humanitarne pomoći postalo talac politike: Ruska ambasada o blokadi u BiH

„Zapinjalo“ je dugo i sa dozvolom nadležne agencije za uvoz ruskih lijekova u BiH pa je na kraju (nakon duge borbe predstavnika Republike Srpske) dozvola potpisana.

Konačno, ruski vojni ljekari i virusolozi bez ikakvih problema već su stigli u Republiku Srpsku.

O tome zašto su Rusi mogli neometano doći u Banjaluku a ne i u Mostar pokušao je objasniti ministar Radončić. Naime, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine izjavio je da je raniji dolazak ruskih stručnjaka u Banjaluku bio tretiran kao humanitarna pomoć, dok je ruskim stručnjacima onemogućen ulazak u zemlju i odlazak u Mostar „jer se to više nije moglo tretirati samo kao humanitarni rad, s obzirom na to da u tom timu ima vojnih osoba“.

Čega se u Sarajevu boje: Zašto ruska pomoć može u Banjaluku, a ne može u Mostar

Radončić je naglasio i da je slijetanje ruskih aviona u Banjaluku odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova, i da je razlika što se tiče drugog dolaska u tome što je nota ruske ambasade „za ulazak istog konvoja i osoba preko kopnene granice, ovoga puta sadržavala znatno detaljniji spisak vojno-tehničkih sredstava, imena i prezimena medicinskog tima, ali i njihove vojne činove“ što po ministrovim riječima u potpunosti mijenja karakter pomoći.

Džaferović dao do znanja da BiH nije potrebna ruska pomoć u borbi protiv korone

Znači, stvar je u činovima. Da revnosni Rusi nisu naveli koje činove nose sve bi bilo OK.

Republika Srpska ne odbija medicinsku pomoć bez obzira dolazi li iz Kine, Turske, Malezije, ali se u Sarajevu – kada su Rusi u pitanju i kada se radi o humanitarnoj pomoći (slična zavrzlama oko dozvola bila je i 2014. godine u vrijeme velikih poplava, kada se pravio problem zbog dolaska ruskih protivpožarnih snaga) – koristi specijalna „lupa“.

Zato se na pomoć, kada stiže sa druge strane, gleda drugim očima.

Naime, 22. aprila ove godine u Tuzli, u kampu Oružanih snaga Dubrave,održana je ceremonija predaje pomoći koju je prikupio Tim za podršku civilno-vojnoj saradnji Američke ambasade. Pomoć je direktno uručena organizacijama civilne zaštite u Tuzli, Bijeljini i Brčkom. I ništa ne bi bilo neobično, da pomoć nije bila više nego simbolična.

Sarajevo se plaši ruske pomoći više od korone

Svakoj od navedenih organizacija stigla je pomoć po specifikaciji koja slijedi: 20 vizira, 20 vodootpornih pregača, 20 pari gumenih rukavica, 2 ručne pumpe sa raspršivačem, 25 kanistera od 5 litara koncentrisanog sredstva, 25 boca od 1 litra sredstva za dezinfekciju ruku. Znači, u Sarajevu u doba korone kaže se: Više volim američke kanistere nego ruske transportne avione.

Milorad Dodik je protivljenje Sarajeva dolasku ruskog humanitarnog konvoja objasnio lakonski – boje se šta će im Amerikanci reći. Ali, ako se američki predsjednik Tramp zahvalio na ruskoj pomoći, čega se u Sarajevu boje?

Međutim, izgleda da se ti o kojima govori Dodik boje neke druge Amerike. Ili pak, ministru Radončiću još „zvoni u ušima“ zbog namjere da protjera migrante iz Pakistana skupa sa njihovim ambasadorom u BiH, pa je odluku o dolasku ruskih humanitaraca odmah proslijedio Predsjedništvu BiH, odnosno Šefiku Džaferoviću.

Da ne bi bilo: tjeraš braću iz Pakistana a dovodiš nam Ruse.“

Pročitajte još:

Komentar