Narodni umetnik Rusije za Sputnjik: Za Beograd smo spremili - vrhunac!
16:29 28.04.2026 (Osveženo: 16:44 28.04.2026)

© Foto : Opera & Theatre Madlenianum/Youtube
Pratite nas
Ansambl Sankt Peterburg Opere se pored umetničkog bavi i vrstom duhovnog rada, zato što danas rusku kulturu treba ne samo prikazivati, nego i štititi, kaže za Sputnjik operski reditelj i narodni umetnik Rusije Jurij Aleksandrov.
Teatar na čijem je čelu izvešće dve operske predstave, 14. i 15. maja u okviru manifestacije „Dani Sankt Peterburga u Srbiji“ na sceni Madlenijanuma: „Normu“ Vinćenca Belinija i „Romeo i Julija“ Šarla Gunoa.
Umetnički direktor i osnivač Opere Sankt Peterburga otkriva za Sputnjik da je ideja bila da se „voljenoj Srbiji predstave vrhunska operska ostvarenja, jer 'Norma' i 'Romeo i Julija' predstavljaju vrhunac“.

Operski reditelj i narodni umetnik Rusije Jurij Aleksandrov
© Ana Tomić
Kako je naveo, mnogo razmišlja o mladima, pa je opera „Romeo i Julija“ posebno posvećena mladoj publici.
„Danas su kod mladih odnosi pojednostavljeni — danas se uzmu, sutra se raziđu. A primer jednog takvog istinskog, dubokog osećanja im je potreban. Zato to i izvodimo. Ovo delo se u svetu izvodi izuzetno retko, jer je veoma zahtevno napisano. To je vrhunski belkanto. Zato sam doveo svoje najbolje pevače da bi srpska publika imala priliku da čuje tu izuzetnu muziku i doživi samu priču. Nisam ništa menjao“, objasnio je Aleksandrov i dodao da je želeo da sačuva atmosferu, lepotu i prozračnost muzike, da bi se publici otkrilo delo u svom izvornom obliku, onako kako ga je kompozitor zamislio.
„Reditelji sve ređe misle na kompozitora, a sve više na sopstvene ambicije. Zato je ovo i poziv da se zastane, zamisli i prepusti jednoj izuzetnoj priči — priči o ljubavi.“
„Norma“ dokazuje da u Rusiji postoji belkanto
Sa druge strane, kako je istakao, opera „Norma“ je svojevrsni adut bez kojeg pozorište koje je u žiži javnosti ne može.
„`Norma' je tu da još jednom potvrdi da u Rusiji postoji belkanto, da umemo da ga pevamo i da sa zadovoljstvom poklanjamo ovu priču publici. Postavka je i ovde u potpunosti klasična, jer sama priča i danas govori o ratu, o svetu koji je izgubio razum, o stradanju ljudi koji ne ratuju, već u tom svetu žive. Upravo zato je važno da nas ponovo podstakne na razmišljanje“, kazao je Aleksandrov.
Umetnički direktor Sanktpeterburške opere naglasio je da je njegovo pozorište poznato po tome što stalno reaguje na ono što se dešava oko nas.
„To je osnovni princip mog pozorišta. Tako je stvoren, tako živi. Postoji već skoro 40 godina. A pored toga, veoma volim Srbiju i Madlenijanum. Gostovali smo tamo više puta. Tamo rade divni ljudi.“

Generalni direktor Sankt Peterburg Opere Evgenij Maligin i umetnički direktor Jurij Aleksandrov
© Sputnik / Ana Tomić
Aleksandrov je primetio da srpska publika veoma podseća na lenjingradsku i peterburšku.
„Topli su i pažljivi. Za mene je poseban trenutak bio na jednoj od predstava, kada sam posle izvođenja izašao pred publiku i uputio im nekoliko toplih reči, i zauzvrat čuo: 'Rusija je naša majka rođena'. Tada sam shvatio da je to, verovatno, najviši uspeh koji jedno pozorište može da doživi.“
Budući projekti
Na pitanje da li će se u budućnosti pojaviti neka ruska tema, Aleksandrov je potvrdio da će Sankt Peterburg Opera prva izvesti nedovršenu operu Sergeja Rahmanjinova „Mona Vana“.
„Niko nikada nije čuo Rahmanjinova poput ovog. Bilo je to 1907. godine. Bio je u Drezdenu i očaran muzikom Riharda Štrausa — 'Elektrom'. 'Elektra' se izvodi u našem pozorištu. Napisao je taj prvi čin jedne divne priče — opet o ratu. I smatram da je naša dužnost da svetu pokažemo Rahmanjinova u nešto drugačijem svetlu. Stalno se bavimo ovom vrstom duhovnog rada, jer rusku kulturu danas treba ne samo prikazivati, nego i štititi.“




