https://lat.sputnikportal.rs/20260316/srbija-u-briksu---realnost-ili-iluzija-1196938787.html
Srbija u Briksu - realnost ili iluzija
Srbija u Briksu - realnost ili iluzija
Sputnik Srbija
Do skoro nije postojao povod za vođenje dijaloga o tome pripada li Srbija u Briksu ili ne jer je jedina zvanična mogućnost za nas bila Evropska unija. Danas... 16.03.2026, Sputnik Srbija
2026-03-16T16:29+0100
2026-03-16T16:29+0100
2026-03-16T16:29+0100
srbija
srbija
srbija – politika
briks
analize i mišljenja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/09/06/1176970760_0:133:3186:1925_1920x0_80_0_0_c388b41c622ca44340485423b26d8235.jpg
Ovako je programski direktor Instituta za strateški društveni dijalog Bojan Vulin započeo svoje predavanje ,,Briks kao model za Balkan" na Drugoj međunarodnoj medijskoj školi ,,Balkan i Briks" koju je organizovala srpska NVO ,,Raguza" uz podršku fonda Gorčakova. On je prenosio svoja iskustva iz Parlamenta i inicijalne utiske poslanika na dijalog o Briksu. Nametalo se osnovno pitanje - ako u Srbiji postoji kancelarija za EU integracije, zašto ne postoji i kancelarija za Briks integracije?Stav srpske omladine, ali i opšte javnosti prema EU integracijama više puta je testiran kroz analize i ankete. Kada je Briks u pitanju, situacija nije toliko očigledna. Mnogi i dalje ne znaju šta je tačno Briks i šta se kroz njega nudi Srbiji.Generalno govoreći, ne radi se samo o omladini, već o čitavom našem društvu koje nije dovoljno upoznato sa time šta je Briks. Ono što većina podrazumeva pod Briksom jesu neke maglovite predstave vezane za visoku politiku, za energetiku pre svega, kao i za neke globalne odnose. Međutim, Briks je mnogo više od toga. Briks se kroz svoje programe, kojih ima zaista mnogo i koji se svake godine posebno oblikuju u odnosu na zemlje koje predsedavaju Briksom, bavi bukvalno svim sferama života. Primer toga je, recimo, i svetska Briks akademska mreža, za čije postojanje ljudi ovde nisu ni čuli, rekao je Vulin za Sputnjik.Šta nas to koči?Iako se često govori da su Srbi narod podela - četnici, partizani, monarhisti, komunisti... naš sagovornik ne deli takav stav, niti smatra da bi naše stanovište, kakvo god bilo, predstavljalo prepreku ulasku u Briks.Podele su prisutne u svakom demokratskom društvu, a problem nastaje tek onda kada su one izdejstvovane pritiscima spolja i kada ne idu u korist našeg naroda, već su u interesu treće strane koja nam te iste podele i nameće. Uvek mi je bilo čudno što je Evropi potpuno normalno da, na primer, u Nemačkoj vlada ,,semafor" koalicija, odnosno tri ideološki potpuno različite partije, dok je sa druge strane za tu istu Evropu nešto poput toga nedopustivo u Srbiji. Oni ne žele da dopuste da se srpski narod ujedini oko određenih pitanja i u tom smislu ne mislim da smo narod podela.Kada bi se više znalo o Briksu, o njemu bi vladalo daleko pozitivnije mišljenje, tvrdi naš sagovornik. Sada trenutno mišljenja nema, ali nameću se različiti narativi, pa čak i teze da Briks ,,ne postoji", da je to samo nekakva puka inicijativa u oblacima. Međutim, kaže Vulin, niko neće da sagleda činjenice poput te da Briksova razvojna banka poseduje ogromne i potpuno opipljive aktive.Geografija nije preprekaKada se pokrene dijalog o Briks-u, kaže naš sagovornik, trebalo bi da se pokrene i dijalog o Evropskoj uniji, a završetak svakog takvog dijaloga, u smislu integrativnih procesa Srbije i pravca u kom treba da idemo, treba da bude verifikovan od strane naroda na referendumu. To bi, pre svega, trebalo da bude referendum vezan za EU integracije za koje nas, kako kaže Vulin, niko nije pitao da li ih uošte i želimo.Uglavnom se kao najveći razlog zašto Srbija ne bi trebalo da uđe u Briks navodi geografija, a uporno poteže argument da smo okruženi zemljama koje nisu članice Briksa.Zaista ne vidim u čemu je problem da mi, na primer, sarađujemo sa Kinom, iako nismo pored nje. Isto kao što ne vidim da Nemačkoj predstavlja problem da sarađuje sa Kinom iako nije pored nje. Ne živimo u srednjem veku pa da nam fizička blizina neke zemlje bude uslov za saradnju. Uostalom, Amerika je jako daleko, ali to ne sprečava EU i NATO da sarađuju sa njom. Ako bismo merili kilometre, Moskva je od Beograda udaljena oko 2000 kilometara, a Vašington je mnogo dalje.Kako bi se komšije ponašale prema nama?Vulin objašnjava kako je mnogo puta dokazano da čitava priča o konkurentnosti, o slobodnom tržištu i o demokratiji, a koja nam je godinama propagirana od strane Evropske unije, samo jedna velika laž na čelu sa evropskim sistemom vrednosti. U tom smislu, EU bi se prema nama ponašala prilično drugačije od onoga što inače javno proklamuju po pitanju slobodnog izbora.Kada je reč o tretmanu Srba iz regiona, naš sagovornik podseća da su jačina i uspeh Srbije direktno povezani sa boljitkom statusa Srba u regionu.Koliko sada vidimo, Srbima u regionu nije ništa bolje jer danas žive u zemljama koje su ušle u Evropsku uniju. Evropska unija nije donela nikakav boljitak srpskoj nacionalnoj zajednici u Hrvatskoj i nas je tamo sve manje, dok u Sloveniji Srbi čak nisu ni priznati kao nacionalna manjina. Zbog svega ovoga duboko verujem da bi ulazak Srbije u Briks mnogo doprineo i položaju Srba u regionu, iz prostog razloga što bi svi želeli da sarađuju sa Briksom. Teško bi im bilo da budu u lošim odnosima sa jednom državom članicom Briksa i njenom narodu van matice, kaže Vulin.Indikativno je da srpske probleme uvek rešava nekakav EU medijator. Toga, kaže on, nema u Briksu. Oni sve svoje probleme rešavaju direktno i međudržavno. Hiljade briselskih zvaničnika dobija dobru platu za rešavanje naših sukoba, dok im je pravo zaduženje da te probleme nikad i ne reše. Za rešavanje ovakvog pitanja i odlučivanja o budućem političkom i ekonomskom smeru zemlje, referendum bio najkorisniji metod donošenja odluke, zaključuje Vulin.Pogledajte i:
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/09/06/1176970760_247:0:2978:2048_1920x0_80_0_0_3d17062f1c7f79fc3381d50ee09e0b66.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
srbija, srbija – politika, briks, analize i mišljenja
srbija, srbija – politika, briks, analize i mišljenja
Srbija u Briksu - realnost ili iluzija
Do skoro nije postojao povod za vođenje dijaloga o tome pripada li Srbija u Briksu ili ne jer je jedina zvanična mogućnost za nas bila Evropska unija. Danas imamo izbor i krajnje je vreme da počnemo da pričamo o bitnim stvarima - mogu li se principi Briksa praktikovati na Balkanu.
Ovako je programski direktor Instituta za strateški društveni dijalog Bojan Vulin započeo svoje predavanje ,,Briks kao model za Balkan" na Drugoj međunarodnoj medijskoj školi ,,Balkan i Briks" koju je organizovala srpska NVO ,,Raguza" uz podršku fonda Gorčakova.
On je prenosio svoja iskustva iz Parlamenta i inicijalne utiske poslanika na dijalog o Briksu. Nametalo se osnovno pitanje - ako u Srbiji postoji kancelarija za EU integracije, zašto ne postoji i kancelarija za Briks integracije?
Stav srpske omladine, ali i opšte javnosti prema EU integracijama više puta je testiran kroz analize i ankete. Kada je Briks u pitanju, situacija nije toliko očigledna. Mnogi i dalje ne znaju šta je tačno Briks i šta se kroz njega nudi Srbiji.
Generalno govoreći, ne radi se samo o omladini, već o čitavom našem društvu koje nije dovoljno upoznato sa time šta je Briks. Ono što većina podrazumeva pod Briksom jesu neke maglovite predstave vezane za visoku politiku, za energetiku pre svega, kao i za neke globalne odnose. Međutim, Briks je mnogo više od toga. Briks se kroz svoje programe, kojih ima zaista mnogo i koji se svake godine posebno oblikuju u odnosu na zemlje koje predsedavaju Briksom, bavi bukvalno svim sferama života. Primer toga je, recimo, i svetska Briks akademska mreža, za čije postojanje ljudi ovde nisu ni čuli, rekao je Vulin za Sputnjik.
Iako se često govori da su Srbi narod podela - četnici, partizani, monarhisti, komunisti... naš sagovornik ne deli takav stav, niti smatra da bi naše stanovište, kakvo god bilo, predstavljalo prepreku ulasku u Briks.
Podele su prisutne u svakom demokratskom društvu, a problem nastaje tek onda kada su one izdejstvovane pritiscima spolja i kada ne idu u korist našeg naroda, već su u interesu treće strane koja nam te iste podele i nameće. Uvek mi je bilo čudno što je Evropi potpuno normalno da, na primer, u Nemačkoj vlada ,,semafor" koalicija, odnosno tri ideološki potpuno različite partije, dok je sa druge strane za tu istu Evropu nešto poput toga nedopustivo u Srbiji. Oni ne žele da dopuste da se srpski narod ujedini oko određenih pitanja i u tom smislu ne mislim da smo narod podela.
Kada bi se više znalo o Briksu, o njemu bi vladalo daleko pozitivnije mišljenje, tvrdi naš sagovornik. Sada trenutno mišljenja nema, ali nameću se različiti narativi, pa čak i teze da Briks ,,ne postoji", da je to samo nekakva puka inicijativa u oblacima. Međutim, kaže Vulin, niko neće da sagleda činjenice poput te da Briksova razvojna banka poseduje ogromne i potpuno opipljive aktive.
Kada se pokrene dijalog o Briks-u, kaže naš sagovornik, trebalo bi da se pokrene i dijalog o Evropskoj uniji, a završetak svakog takvog dijaloga, u smislu integrativnih procesa Srbije i pravca u kom treba da idemo, treba da bude verifikovan od strane naroda na referendumu. To bi, pre svega, trebalo da bude referendum vezan za EU integracije za koje nas, kako kaže Vulin, niko nije pitao da li ih uošte i želimo.
Uglavnom se kao najveći razlog zašto Srbija ne bi trebalo da uđe u Briks navodi geografija, a uporno poteže argument da smo okruženi zemljama koje nisu članice Briksa.
Zaista ne vidim u čemu je problem da mi, na primer, sarađujemo sa Kinom, iako nismo pored nje. Isto kao što ne vidim da Nemačkoj predstavlja problem da sarađuje sa Kinom iako nije pored nje. Ne živimo u srednjem veku pa da nam fizička blizina neke zemlje bude uslov za saradnju. Uostalom, Amerika je jako daleko, ali to ne sprečava EU i NATO da sarađuju sa njom. Ako bismo merili kilometre, Moskva je od Beograda udaljena oko 2000 kilometara, a Vašington je mnogo dalje.
Kako bi se komšije ponašale prema nama?
Vulin objašnjava kako je mnogo puta dokazano da čitava priča o konkurentnosti, o slobodnom tržištu i o demokratiji, a koja nam je godinama propagirana od strane Evropske unije, samo jedna velika laž na čelu sa evropskim sistemom vrednosti. U tom smislu, EU bi se prema nama ponašala prilično drugačije od onoga što inače javno proklamuju po pitanju slobodnog izbora.
Kada je reč o tretmanu Srba iz regiona, naš sagovornik podseća da su jačina i uspeh Srbije direktno povezani sa boljitkom statusa Srba u regionu.
Koliko sada vidimo, Srbima u regionu nije ništa bolje jer danas žive u zemljama koje su ušle u Evropsku uniju. Evropska unija nije donela nikakav boljitak srpskoj nacionalnoj zajednici u Hrvatskoj i nas je tamo sve manje, dok u Sloveniji Srbi čak nisu ni priznati kao nacionalna manjina. Zbog svega ovoga duboko verujem da bi ulazak Srbije u Briks mnogo doprineo i položaju Srba u regionu, iz prostog razloga što bi svi želeli da sarađuju sa Briksom. Teško bi im bilo da budu u lošim odnosima sa jednom državom članicom Briksa i njenom narodu van matice, kaže Vulin.
Indikativno je da srpske probleme uvek rešava nekakav EU medijator. Toga, kaže on, nema u Briksu. Oni sve svoje probleme rešavaju direktno i međudržavno. Hiljade briselskih zvaničnika dobija dobru platu za rešavanje naših sukoba, dok im je pravo zaduženje da te probleme nikad i ne reše. Za rešavanje ovakvog pitanja i odlučivanja o budućem političkom i ekonomskom smeru zemlje, referendum bio najkorisniji metod donošenja odluke, zaključuje Vulin.