Naučile lekciju iz rata: Zašto zemlje Persijskog zaliva nisu ušle u direktan sukob na Bliskom istoku

© Sputnik / Vladimir Vyatkin
/ Pratite nas
Teorija da su se zemlje Persijskog zaliva uzdržale od uzvratnih udara na osnovu obaveštajnih podataka koji ukazuju da Izrael i Sjedinjene Američke Države stoje iza napada na njihove objekte je neosnovana, izjavio je za Sputnjik irački politički analitičar Abd el Malik el Huseini.
„Ne možemo sa sigurnošću reći da su države Zaliva svoju odluku da ne učestvuju u ratu koji su Sjedinjene Države i Izrael vodile protiv Irana zasnovale na obaveštajnim podacima, posebno nakon što su neke od zemalja bile izložene iranskim napadima usmerenim na vojne objekte, američke baze i ekonomske i turističke lokacije“, precizirao je irački stručnjak.
Prema njegovim rečima, da bi se tvrdilo bilo šta slično, potrebno je da ove zemlje imaju jasne dokaze i činjenice koje dokazuju da su SAD ili Izrael možda olakšali napade na neka od ovih mesta kako bi ih uvukli u rat pod izgovorom samoodbrane.
Politički analitičar je primetio da ove zemlje takođe imaju napredne obaveštajne sisteme, kao i visok nivo bezbednosne saradnje sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i nizom zemalja u regionu, uključujući Iran, po određenim pitanjima.
„Takođe se može reći da su politička i bezbednosna situacija ovih zemalja, kao i stabilnost i prosperitet koje uživaju njihova društva, dovoljni da ih odvrate od upuštanja u potencijalno dugotrajan rat, posebno ako je druga strana Iran, koji je vešt u upravljanju dugoročnim sukobima, posebno kada ima mrežu posrednika u regionu koji mogu da se bore u njegovo ime“, konstatovao je ekspert.
Jemenski analitičar: Obaveštajni podaci možda sprečili direktan rat s Iranom
Kako navodi jemenski politički analitičar Abd el Satar el Šamiri, ovi obaveštajni podaci, koji su navodno stigli do država Persijskog zaliva, možda su pomogli da se spreči direktno učešće u ratu protiv Irana.
Međutim, kako ističe ekspert, čak i bez ovih informacija, države Persijskog zaliva su sada apsolutno sigurne da se neće upuštati ni u kakav vojni sukob sa Iranom ili bilo kojom drugom zemljom.
On je ukazao da su arapske zemlje naučile lekcije iz rata i videle njegove posledice u zemljama koje se još uvek nisu u potpunosti oporavile od ovih sukoba.
„Štaviše, nedavno postignuti sporazumi pre dve ili tri godine između ovih zemalja i Irana o normalizaciji odnosa odigrali su odlučujuću ulogu u sprečavanju ishitrenih, sudbonosnih odluka“, kazao je El Šamiri.
Arapske države, a posebno zemlje Persijskog zaliva, shvatile su da je uspostavljanje uravnoteženih odnosa sa svim uticajnim zemljama na međunarodnoj sceni i u međunarodnoj zajednici postalo prioritet, smatra stručnjak.
„Pitanje vojne zaštite, odnosno američko-arapski sporazum o zaštiti u zamenu za naftu, koji je stupio na snagu početkom 1940-ih tokom vladavine kralja Abdulaziza, više ne predstavlja održivo rešenje za Sjedinjene Države“, primetio je on.
Izrael je postao jedina istinski saveznička sila u regionu, dok ostale zemlje, prema novoj američkoj viziji, održavaju samo tradicionalne ili privremene odnose sa Sjedinjenim Državama koji se mogu promeniti u svakom trenutku, zaključio je jemenski analitičar.
Podsetimo, Sjedinjene Države i Izrael 28. februara su pokrenuli niz napada na ciljeve na teritoriji Irana, uključujući i na Teheran. U napadu je bilo civilnih žrtava. Iran je nakon toga pokrenuo uzvratne raketne napade na izraelsku teritoriju, kao i na američke vojne objekte na Bliskom istoku.
Pogledajte i:



