https://lat.sputnikportal.rs/20260315/sada-je-najopasnije-kraj-globalizacije-i-krah-ekonomije--svetska-glad-pred-vratima-1196823436.html
Sada je najopasnije: Kraj globalizacije i krah ekonomije – svetska glad pred vratima
Sada je najopasnije: Kraj globalizacije i krah ekonomije – svetska glad pred vratima
Sputnik Srbija
Sada je najopasnije: Kraj globalizacije i krah ekonomije – svetska glad pred vratima
2026-03-15T11:00+0100
2026-03-15T11:00+0100
2026-03-15T11:00+0100
ekonomija
ekonomija
svet – ekonomija
mmf
sukob na bliskom istoku
inflacija
cena nafte
glad
analize i mišljenja
ljubodrag savić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/0c/1196822816_0:160:3072:1888_1920x0_80_0_0_88a78514091ddcdfc225b5483a6ff271.jpg
Situacija je sada mnogo opasnija i u odnosu na osamdesete, a posebno u odnosu na krizu iz 2008. i 2009. godine utoliko što je u aprilu 2009. povodom te krize održan samit G20 na kome je bila i Rusija, gde je izdato zajedničko saopštenje sa čitavim nizom globalnih mera, dodaje Savić, povodom upozorenja koje je MMF ove nedelje poslao državama da nas sve čeka ekonomski šok.Opasnije nego uoči svetskih ratova„Ali rečenica koja je zapisana i koja danas zvuči neverovatno dobro, glasila je: 'Nad svetom se nadvila globalna opasnost i svetu trebaju globalne zajedničke mere da bismo se svi izvukli iz ekonomske krize'. I ta kriza je relativno brzo u većini zemalja sveta savladana. Danas je atmosfera u svetu potpuno drugačija i više nije pitanje da li će se ovo smirivati, pitanje je gde će izbiti novi sukob. I to je realnost sveta, a mnogo pametniji ljudi od mene, nažalost očekuju da će doći do tzv. globalnog sukoba kao što su bili Prvi i Drugi svetski rat. Samo što je sada situacija višestruko ili mnogostruko opasnija. Tada je poginulo mnogo ljudi, ratovi su trajali 4-5 godina, ali tada nije bilo nuklearnog oružja. Tada su mogućnosti uništavanja jednih od strane drugih bile velike, ali nepojmljivo male u odnosu na ovu situaciju koju danas imamo.“Danas mnogo zemalja sveta ima nuklearno oružje, posle čije upotrebe više nema dalje. Ali i bez nuklearnog oružja razaranja su do te mere ogromna da je to nepojmljivo, upozorava Savić.Sledi istorijski maksimum cene nafteŠto se tiče ekonomije, nema dileme da će rast cena nafte prevazići granicu 147 dolara po barelu, iz prostog razloga što je 20 odsto svetske nafte ali i gasa „zarobljeno u Persijskom zalivu“ jer kroz Ormuski moreuz više ne može da se prođe, dodaje Savić.„Tu najviše strada Kina jer je deo nafte koju je nabavljala upravo sa tog područja. To je u ovom trenutku težak problem sa naftom ali neće biti ništa lakši kako bude vreme prolazilo, nego što se sada čini. I druge zemlje će imati posledice jer je pitanje kada će i Suecki kanal biti zatvoren. Dakle, mnogo nesporazuma postoji, mnogo zemalja imaju i probleme jedna sa drugom, a kad tako krenu ta ratna događanja, onda se stara neprijateljstva obnavljaju. U svakom slučaju, skok cene nafte za koji je pitanje dokle će dogurati, svakako će preći ovaj istorijski maksimum i to relativno brzo. Jer tada niko nije rušio, tada nije bilo vojnih sukoba i niko nije rušio izvore. Kriza je ekonomska bila zbog drugih razloga. Suštinski, ulazimo u jednu fazu u kojoj će svako gledati da rešava svoje probleme na štetu drugih.“Kraj globalizacije kao krah ekonomijeZapadni svet je decenijama živeo u periodu slobodne ekonomije, odnosno tržišnih zakonitosti i bio je uspešniji, pa smo ušli u proces globalizacije od koga su koristi imali najviše visokorazvijeni, podseća Savić.A danas više nema globalizacije, svako se zatvara i prave se savezništva što je za ekonomiju katastrofa, naglašava Savić.Sterilno rukovodstvo EU – bez vizijeIako je reč o globalnom problemu od kog se „nećemo spasti pošto će zahvatiti celi svet“, za nas na ovim prostorima je jako važno kako se u svemu tome snalazi EU, koja se nažalost snalazi najlošije jer prosto nema odgovor na situaciju u kojoj se danas nalazimo, dodaje Savić.U okviru velikih celina, odnosno globalnih sila ekonomskih, političkih i vojnih, EU najslabije stoji dok najbolje u ovom trenutku stoje SAD, ne stoji loše ni Kina, a Rusija je u velikom problemu zbog nametnutog rata za koji sada vidimo da nije bio slučajan, smatra Savić.„EU jednostavno zbog, rekao bih jednog sterilnog rukovodstva koje, u stvari nema nikakvu viziju nego je kao onaj vatrogasac koji dežura i gasi požar. A to je u ekonomiji najgore jer ti, u stvari, nemaš inicijativu nego samo se braniš od nečeg što je jako loše. To je nešto što je pogubna politika. U svakom slučaju, čeka nas jedno veoma teško vreme, koje će u odnosu na efekte krize 2009. godine biti u ekonomskom smislu još gore. Ali neće se, nažalost, zaustaviti samo na ekonomiji, nego svetu prete zaista ozbiljni sukobi, ozbiljna razaranja, ozbiljne pogibije ljudi, nestašice, visoka inflacija, visoke kamatne stope koje će ugušiti i ovo proizvodnje što radi.“Države će se boriti za proizvodnju ali će se popriličan broj, posebno ljudi iz Evrope „o jadu zabaviti“ zbog velikih kredita, čiji je dobar deo sa promenljivom kamatnom stopom koja zavisi od Euribora koji će izuzetno rasti, a samim time i kamatna stopa, dodaje Savić.Svetska glad pred vratimaA to će mnoge ljude ostaviti i bez posla, i bez stana, a pitanje da li će imati i dovoljno hrane jer je ceo svet je globalizovan i povezan, ističe Savić.Svetske ekonomije moraju da se pripreme za nepojmljive šokove, upozorila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva.„Ako sukob na Bliskom istoku potraje, jasno je da može da utiče na tržišni sentiment, rast i inflaciju i stvori nove zahteve za kreatore monetarne politike“, navela je Georgijeva na simpozijumu u Tokiju.Prema njenim rečima, ekonomski šokovi bi mogli da uslede i nakon završetka sukoba, tako da je neophodno biti stalno u pripravnosti.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260312/evropski-indeksi-u-padu-cene-nafte-i-gasa-rastu-1196809658.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Vladimir Sudar
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112070/93/1120709311_392:0:1643:1251_100x100_80_0_0_1afda40b5ac00151879c0e2d85b04593.jpg
Vladimir Sudar
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112070/93/1120709311_392:0:1643:1251_100x100_80_0_0_1afda40b5ac00151879c0e2d85b04593.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/03/0c/1196822816_171:0:2902:2048_1920x0_80_0_0_0e22a8f380c9b3c7e4d9fb16f3733ce8.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vladimir Sudar
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112070/93/1120709311_392:0:1643:1251_100x100_80_0_0_1afda40b5ac00151879c0e2d85b04593.jpg
opasnost, kraj, globalizacija, krah, ekonomija, svet, glad, mmf, opasnost, kraj, globalizacija, krah, ekonomija, svet, glad, mmf
opasnost, kraj, globalizacija, krah, ekonomija, svet, glad, mmf, opasnost, kraj, globalizacija, krah, ekonomija, svet, glad, mmf
Sada je najopasnije: Kraj globalizacije i krah ekonomije – svetska glad pred vratima
Ekonomska kriza izazvana ratom na Bliskom istoku podseća na naftne šokove sedamdesetih godina prošlog veka, ali i na svetsku ekonomsku krizu iz 2008. kad je cena nafte takođe otišla poprilično visoko, do nezvaničnog rekorda od 147 dolara po barelu, kaže za Sputnjik profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
Situacija je sada mnogo opasnija i u odnosu na osamdesete, a posebno u odnosu na krizu iz 2008. i 2009. godine utoliko što je u aprilu 2009. povodom te krize održan samit G20 na kome je bila i Rusija, gde je izdato zajedničko saopštenje sa čitavim nizom globalnih mera, dodaje Savić, povodom upozorenja koje je MMF ove nedelje poslao državama da nas sve čeka ekonomski šok.
Opasnije nego uoči svetskih ratova
„Ali rečenica koja je zapisana i koja danas zvuči neverovatno dobro, glasila je: 'Nad svetom se nadvila globalna opasnost i svetu trebaju globalne zajedničke mere da bismo se svi izvukli iz ekonomske krize'. I ta kriza je relativno brzo u većini zemalja sveta savladana. Danas je atmosfera u svetu potpuno drugačija i više nije pitanje da li će se ovo smirivati, pitanje je gde će izbiti novi sukob. I to je realnost sveta, a mnogo pametniji ljudi od mene, nažalost očekuju da će doći do tzv. globalnog sukoba kao što su bili Prvi i Drugi svetski rat. Samo što je sada situacija višestruko ili mnogostruko opasnija. Tada je poginulo mnogo ljudi, ratovi su trajali 4-5 godina, ali tada nije bilo nuklearnog oružja. Tada su mogućnosti uništavanja jednih od strane drugih bile velike, ali nepojmljivo male u odnosu na ovu situaciju koju danas imamo.“
Danas mnogo zemalja sveta ima nuklearno oružje, posle čije upotrebe više nema dalje. Ali i bez nuklearnog oružja razaranja su do te mere ogromna da je to nepojmljivo, upozorava Savić.
Sledi istorijski maksimum cene nafte
Što se tiče ekonomije, nema dileme da će rast
cena nafte prevazići granicu
147 dolara po barelu, iz prostog razloga što je 20 odsto svetske nafte ali i gasa „zarobljeno u Persijskom zalivu“ jer
kroz Ormuski moreuz više ne može da se prođe, dodaje Savić.
„Tu najviše strada Kina jer je deo nafte koju je nabavljala upravo sa tog područja. To je u ovom trenutku težak problem sa naftom ali neće biti ništa lakši kako bude vreme prolazilo, nego što se sada čini. I druge zemlje će imati posledice jer je pitanje kada će i Suecki kanal biti zatvoren. Dakle, mnogo nesporazuma postoji, mnogo zemalja imaju i probleme jedna sa drugom, a kad tako krenu ta ratna događanja, onda se stara neprijateljstva obnavljaju. U svakom slučaju, skok cene nafte za koji je pitanje dokle će dogurati, svakako će preći ovaj istorijski maksimum i to relativno brzo. Jer tada niko nije rušio, tada nije bilo vojnih sukoba i niko nije rušio izvore. Kriza je ekonomska bila zbog drugih razloga. Suštinski, ulazimo u jednu fazu u kojoj će svako gledati da rešava svoje probleme na štetu drugih.“
Kraj globalizacije kao krah ekonomije
Zapadni svet je decenijama živeo u periodu slobodne ekonomije, odnosno tržišnih zakonitosti i bio je uspešniji, pa smo ušli u proces globalizacije od koga su koristi imali najviše visokorazvijeni, podseća Savić.
A danas više nema globalizacije, svako se zatvara i prave se savezništva što je za ekonomiju katastrofa, naglašava Savić.
Prva posledica toga će biti rast cena koji će naravno pogurati kamatne stope, pa će to smanjiti značajne investicije, pa će svako početi da pravi situaciju, ko može naravno, u okviru svoje grupacije ili svoje zemlje, da bude samodovoljan. To, naravno u ovom globalnom svetu nije moguće, jer su mnoge zemlje, na primer zemlje Evropske unije postale kritično zavisne, na primer od Kine, ali i od Afrike i od nekih drugih zemlja što tiče nafte i rudnih bogatstva. Danas su najkritičniji i najtraženiji takozvani kritični materijali, kao što je litijum i neki drugi, kojih nema mnogo, ili su nekako raspoređeni tako da mali broj zemalja raspolaže njima. Sve su to ozbiljne kočnice razvoja.
Sterilno rukovodstvo EU – bez vizije
Iako je reč o globalnom problemu od kog se „nećemo spasti pošto će zahvatiti celi svet“, za nas na ovim prostorima je jako važno kako se u svemu tome snalazi EU, koja se nažalost snalazi najlošije jer prosto nema odgovor na situaciju u kojoj se danas nalazimo, dodaje Savić.
U okviru velikih celina, odnosno globalnih sila ekonomskih, političkih i vojnih, EU najslabije stoji dok najbolje u ovom trenutku stoje SAD, ne stoji loše ni Kina, a Rusija je u velikom problemu zbog nametnutog rata za koji sada vidimo da nije bio slučajan, smatra Savić.
„EU jednostavno zbog, rekao bih jednog sterilnog rukovodstva koje, u stvari nema nikakvu viziju nego je kao onaj vatrogasac koji dežura i gasi požar. A to je u ekonomiji najgore jer ti, u stvari, nemaš inicijativu nego samo se braniš od nečeg što je jako loše. To je nešto što je pogubna politika. U svakom slučaju, čeka nas jedno veoma teško vreme, koje će u odnosu na efekte krize 2009. godine biti u ekonomskom smislu još gore. Ali neće se, nažalost, zaustaviti samo na ekonomiji, nego svetu prete zaista ozbiljni sukobi, ozbiljna razaranja, ozbiljne pogibije ljudi, nestašice, visoka inflacija, visoke kamatne stope koje će ugušiti i ovo proizvodnje što radi.“
Države će se boriti za proizvodnju ali će se popriličan broj, posebno ljudi iz Evrope „o jadu zabaviti“ zbog velikih kredita, čiji je dobar deo sa promenljivom kamatnom stopom koja zavisi od Euribora koji će izuzetno rasti, a samim time i kamatna stopa, dodaje Savić.
Svetska glad pred vratima
A to će mnoge ljude ostaviti i bez posla, i bez stana, a pitanje da li će imati i dovoljno hrane jer je ceo svet je globalizovan i povezan, ističe Savić.
Tako da je to jedna, nažalost prilično mračna prognoza koja nas čeka. Nadam se da će se neke zemlje izvući, spasiti, ili možda neće sve zemlje zapasti u takvu krizu, ali kako sada stvari stoje, nisam uopšte optimista da će se svet kretati u drugom pravcu. I nažalost, očekujem u ekonomskom smislu da će sutra biti mnogo lošija nego što je danas, a da će za dva meseca biti još lošija nego što će biti sutra, zaključio je Savić.
Svetske ekonomije moraju da se pripreme za nepojmljive šokove,
upozorila je direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva.
„Ako sukob na Bliskom istoku potraje, jasno je da može da utiče na tržišni sentiment, rast i inflaciju i stvori nove zahteve za kreatore monetarne politike“, navela je Georgijeva na simpozijumu u Tokiju.
Prema njenim rečima, ekonomski šokovi bi mogli da uslede i nakon završetka sukoba, tako da je neophodno biti stalno u pripravnosti.