https://lat.sputnikportal.rs/20260210/decenija-koja-najvise-iscrpljuje-ljude---poznat-i-uzrok-1195703197.html
Decenija koja najviše iscrpljuje ljude - poznat i uzrok
Decenija koja najviše iscrpljuje ljude - poznat i uzrok
Sputnik Srbija
Umor u srednjim godinama nije lični neuspeh već sudar biologije i životnih stresova, a dobra vest je da energija može kasnije da raste, uz odgovarajuća... 10.02.2026, Sputnik Srbija
2026-02-10T14:48+0100
2026-02-10T14:48+0100
2026-02-10T14:48+0100
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
umor
zdravlje
energija
san
biologija
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/03/05/1183292059_0:0:1024:577_1920x0_80_0_0_f3f90d7360a42458eaa6181ad345919b.jpg
Mnogi od nas se sećaju perioda u dvadesetim godinama kada smo mogli da radimo do kasno, lako se oporavimo nakon lošeg sna i uspemo da održavamo energiju tokom celog dana. Ali u srednjim godinama, ta ista vitalnost može delovati nedostižno.Profesorka Mišel Spir sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji objašnjava u članku za „Konverzejšn“ da umor u četrdesetim godinama nije samo rezultat starenja, već rezultat konvergencije malih bioloških promena koje se dešavaju baš kada životni zahtevi dostižu vrhunac.Dvadesete - godine kada dostižemo vrhunacU ranom odraslom dobu, višestruki sistemi funkcionišu sa najvećom efikasnošću. Mišićna masa je na najvećem nivou, čak i bez ciljane fizičke aktivnosti, a kao metabolički aktivno tkivo, pomaže u regulisanju šećera u krvi i smanjuje troškove energije za svakodnevne aktivnosti.Mitohondrije, strukture unutar ćelija koje pretvaraju hranu u energiju, su brojnije i efikasnije, proizvodeći energiju uz minimalan otpad. San je dublji, posebno faza dubokog sna koja omogućava telu da se obnovi. Hormonski ritmovi, uključujući kortizol, melatonin, hormon rasta i polne hormone, prate predvidljive obrasce, održavajući stabilne nivoe energije tokom celog dana.Iscrpljujuće 40-teOd kasnih tridesetih, mišićna masa postepeno opada, osim ako se aktivno ne održava treningom snage.Manje mišića znači da svakodnevno kretanje troši više energije, čak i ako toga niste svesni, ističe Spir. Mitohondrije i dalje proizvode energiju, ali neefikasnost čini stres i nedostatak sna još opterećujućim. Sam san postaje fragmentiran, smanjujući obnavljanje i ostavljajući osećaj umora kumulativnim, a ne epizodnim.Hormonske fluktuacije, posebno kod žena, remete regulaciju temperature, san i energetske ritmove. Prefrontalni korteks radi jače pod najvećim kognitivnim i emocionalnim opterećenjima, koja uključuju upravljanje, brigu i donošenje odluka, trošeći energiju jednako efikasno kao i fizički napor. Ove promene, piše Spir, objašnjavaju zašto četrdesete često deluju iscrpljujuće.Nova nada u šezdesetimSpir, međutim, ističe neke dobre vesti, rekavši da pad vitalnosti nije neizbežan u šezdesetim godinama. Hormonski sistemi se mogu stabilizovati, odgovornosti se mogu pojednostaviti, a kognitivni zahtevi se često smanjuju. Trening snage ostaje veoma efikasan, obnavlja mišiće, poboljšava metabolizam i povećava subjektivni osećaj energije. Efikasnost spavanja, piše Spir, može se poboljšati čak i ako se smanji ukupno vreme spavanja, pod uslovom da se stres drži pod kontrolom.Tokom odraslog doba, energija se menja po karakteru, ne samo po količini.„Umor u ovoj fazi nije upozorenje na skori pad - to je signal da su se pravila promenila“, naglašava Spir.Umor u srednjim godinama, kako kaže, odražava nesklad između biološke efikasnosti i životnih zahteva, a ne lični neuspeh. Kasniji život može doneti predvidljivost i obnovljenu kontrolu nad energijom, ali u drugačijem obliku.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/03/05/1183292059_0:0:1024:768_1920x0_80_0_0_b4916c9fac567fce3d08a109c1c481e5.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, umor, zdravlje, energija, san, biologija, društvo
nauka i tehnologija, umor, zdravlje, energija, san, biologija, društvo
Decenija koja najviše iscrpljuje ljude - poznat i uzrok
Umor u srednjim godinama nije lični neuspeh već sudar biologije i životnih stresova, a dobra vest je da energija može kasnije da raste, uz odgovarajuća prilagođavanja.
Mnogi od nas se sećaju perioda u dvadesetim godinama kada smo mogli da radimo do kasno, lako se oporavimo nakon lošeg sna i uspemo da održavamo energiju tokom celog dana. Ali u srednjim godinama, ta ista vitalnost može delovati nedostižno.
Profesorka Mišel Spir sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji
objašnjava u članku za „Konverzejšn“ da umor u četrdesetim godinama nije samo rezultat starenja, već rezultat konvergencije malih bioloških promena koje se dešavaju baš kada životni zahtevi dostižu vrhunac.
Dvadesete - godine kada dostižemo vrhunac
U ranom odraslom dobu, višestruki sistemi funkcionišu sa najvećom efikasnošću. Mišićna masa je na najvećem nivou, čak i bez ciljane fizičke aktivnosti, a kao metabolički aktivno tkivo, pomaže u regulisanju šećera u krvi i smanjuje troškove energije za svakodnevne aktivnosti.
"Kada imate više mišića, sve troši manje energije", napominje Spir.
Mitohondrije, strukture unutar ćelija koje pretvaraju hranu u energiju, su brojnije i efikasnije, proizvodeći energiju uz minimalan otpad. San je dublji, posebno faza dubokog sna koja omogućava telu da se obnovi. Hormonski ritmovi, uključujući kortizol, melatonin, hormon rasta i polne hormone, prate predvidljive obrasce, održavajući stabilne nivoe energije tokom celog dana.
Od kasnih tridesetih, mišićna masa postepeno opada, osim ako se aktivno ne održava treningom snage.
Manje mišića znači da svakodnevno kretanje troši više energije, čak i ako toga niste svesni, ističe Spir. Mitohondrije i dalje proizvode energiju, ali neefikasnost čini stres i nedostatak sna još opterećujućim. Sam san postaje fragmentiran, smanjujući obnavljanje i ostavljajući osećaj umora kumulativnim, a ne epizodnim.
Hormonske fluktuacije, posebno kod žena, remete regulaciju temperature, san i energetske ritmove. Prefrontalni korteks radi jače pod najvećim kognitivnim i emocionalnim opterećenjima, koja uključuju upravljanje, brigu i donošenje odluka, trošeći energiju jednako efikasno kao i fizički napor. Ove promene, piše Spir, objašnjavaju zašto četrdesete često deluju iscrpljujuće.
Spir, međutim, ističe neke dobre vesti, rekavši da pad vitalnosti nije neizbežan u šezdesetim godinama. Hormonski sistemi se mogu stabilizovati, odgovornosti se mogu pojednostaviti, a kognitivni zahtevi se često smanjuju. Trening snage ostaje veoma efikasan, obnavlja mišiće, poboljšava metabolizam i povećava subjektivni osećaj energije. Efikasnost spavanja, piše Spir, može se poboljšati čak i ako se smanji ukupno vreme spavanja, pod uslovom da se stres drži pod kontrolom.
Tokom odraslog doba, energija se menja po karakteru, ne samo po količini.
„Umor u ovoj fazi nije upozorenje na skori pad - to je signal da su se pravila promenila“, naglašava Spir.
Umor u srednjim godinama, kako kaže, odražava nesklad između biološke efikasnosti i životnih zahteva, a ne lični neuspeh. Kasniji život može doneti predvidljivost i obnovljenu kontrolu nad energijom, ali u drugačijem obliku.