00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
16:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:30
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Srpski i ruski astronomi otkrili novu galaksiju
06:56
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Vulin za Sputnjik: Ministarka nije u pravu – Srbiji je neophodan dugoročan sporazum sa Rusijom!
16:00
30 min
MILJANOV KORNER
Radivojević: Novak je Sineru ubacio "crva"
17:00
51 min
PROROK
Šta Tramp namerava sa Iranom
17:51
9 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Tramp potpuno ogolio teatar apsurda: Hoće li sada Kijev slati svoje vojnike na – Grenland /video/

© REUTERS Marko DjuricaDanski vojnici na Grenlandu
Danski vojnici na Grenlandu - Sputnik Srbija, 1920, 01.02.2026
Pratite nas
Peter Sorensen, danski diplomata sa dugim stažom na Balkanu, trenutno je i izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine. U skladu sa dosadašnjim angažmanom EU, on ima zadatak da „kosovski proces“ usmeri ka jednom ishodu: legitimizaciji i legalizaciji statusa albanske državolike tvorevine u međunarodnim odnosima.
Apsurd je u tome što se istovremeno otvara proces preispitivanja statusa Grenlanda, za šta su Danci, potpuno prirodno, više zainteresovani. Zašto se onda Sorensen, sa svojim istkustvom iz BiH i sa Kosova i Metohije - ne posveti rešavanju važnijeg pitanja?
Istovremeno, u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta može se osloniti na pomoć Vladimira Zelenskog. Novi apsurd je u tome što su Danska i Ukrajina februara 2024. godine potpisale bilateralni sporazum o saradnji u oblasti bezbednosti i odbrane, a u tom dokumentu eksplicitno je navedeno da će se ugovorne strane međusobno ispomagati u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Zelenski na Grenlandu

Hoće li sada Kijev slati svoje vojnike na Grenland? Ukoliko ne bude pomoći, rezultat je unapred poznat: grenlandske vlasti pozvale su stanovništvo da spremi zalihe za pet dana. Toliko, dakle, može najduže trajati otpor „agresiji“ Donalda Trampa. Pet dana! Opet apsurd, pošto je apsolutno besmisleno pokušavati bilo kakvu vrstu odbrane ako su operativne sposobnosti dovoljne za pet dana otpora.
Inače, Danci u pružanju „simboličkog otpora“ imaju iskustva, nemačka armija je okupirala celu državu u aprilu 1940. godine za nekoliko sati. Prema objašnjenjima danskih istoričara, pokret otpora je kasnije ipak bolje organizovan, ali se svodio na rasturanje ilegalne štampe, sabotaže železnice i industrijskih kapaciteta i pružanje obaveštajnih podataka saveznicima. Dok i to Nemci nisu „ugasili“, raspuštajući lokalnu vlast i preuzimajući punu kontrolu u jesen 1943. godine.
Možda i kako bi se kasnije svetili agresorima, Danci su potom bili vrlo kooperativni u pružanju obaveštajnih podataka zarad održavanja američke kontrole nad Nemačkom.

Danci prisluškivali i Angelu...

Bespogovorna lojalnost iskazana je i učešćem danske odbrambene obaveštajne službe u prisluškivanju Angele Merkel za račun američke NSA. Prisluškivanje je trajalo punih sedam godina, nemačka kancelarka faktički nije mogla sakriti niti jednu informaciju.
Naposletku, ispada da su džaba kvarili svoje odnose sa Nemcima, pošto SAD svakako nisu odustale od Grenlanda. Još jedan apsurd je da sada Kopenhagen očekuje pomoć upravo od Berlina.
Preispitivanje statusa Grenlanda pretvorilo se u „teatar apsurda“, vraća nas na filozofske postavke Albera Kamija o besmislenosti objašnjavanja logike i svrhe.

Trampova svrha i logika

Mada, neophodno je podvući kako u postupcima Donalda Trampa ima i logike i svrhe. Sa ovim prvim izgleda je i bilo nekih problema, ali Trampu su predstavili kako je Grenland „grandiozan“. A Tramp voli sve što je „grandiozno“. U jednom od prvih obraćanja na temu Grenlanda, ubrzo nakon inauguracije, Tramp je rekao: „Volim mape. I uvek kažem – pogledajte veličinu ovoga. To je ogromno. To bi trebalo da bude deo Sjedinjenih Država.“
Na ovu izjavu morao se naposletku osvrnuti i Nik Danfort u „Forin polisiju“, posvećujući joj zaseban članak. Nesumnjivo, Grenland jeste po površini prostrana teritorija, ali je on na mapama predstavljen većim nego što u stvarnosti jeste. Razlog za to je cilindrična kartografska Merkatorova projekcija (prema flamanskom geografu Gerhardu Merkatoru koji je osmislio krajem šesnaestog veka) ili kako geografi naglašavaju – prava konformna cilindirčna projekcija, zbog koje „dolazi“ do određenih „anomalija“. Površine dalje od ekvatora prikazane su većim i obrnuto.
Zato je Afrika „ubedljivo najgore prošla“. Zapravo, zbog ovakvog načina dvodimenzionalnog prikazivanja sveta, učenici, a često i studenti – uopšte nemaju predstavu o stvarnim dimenzijama Afrike.
Na kartama utemeljenim na Merkatorovoj projekciji (a one su najčešće u upotrebi, koristi ih između ostalih i „Gugl“) – Grenland je veći od Afrike. U stvarnosti, Afrika je 14 puta veća od Grenlanda. Po površini, Grenland je manji i od Alžira i od Demokratske Republike Kongo (bivšeg Zaira). Takođe, iako tako na ovim kartama to tako ne izgleda - Brazil je 5 puta veći od Aljaske.

Pozicija važnija od veličine

Svrha „posedovanja“ Grenlanda ne tiče se njegove veličine, nego geografske pozicije. I to je američkim vojnim strukturama i (geo)političkim stratezima savršeno jasno, među prvima koji se bavio pitanjem (severne) polarne projekcije bio je čuveni Nikolas Spajkmen još četrdesetih godina HH veka. Otuda i želja iskazana odmah nakon Drugog svetskog rata da SAD „otkupe“ Grenland.
Transakcija nije oposlena, ali su sporazumno SAD dobile mogućnost da uz prethodno obaveštavanje Danske slobodno gradi baze i raspoređuje vojnike po ostrvu. U hladnoratovskoj etapi Grenland je bio važan zbog nadziranja Severnog ledenog okeana i praćenja sovjetskih (nuklearnih) podmornica, stacioniranih u Murmansku. U narednim decenijama arktičko pitanje postaće jedno od najvažnijih u međunarodnim odnosima.
Postepeno topljenje ledenog pokrivača stvara uslove za eksploataciju (ogromnih) prirodnih resursa, ali i korišćenje Severnog morskog puta koji je najkraća ruta za transport od Pacifika do Atlantika, od Kine do Evrope i istočne američke obale.
Pored toga što je najkraća, ova ruta je i daleko pouzdanija od uobičajene, one koja vodi kroz zagušene i preopterećene moreuze locirane u politički trusnim područjima.

Amerika kasni na severu

Na Arktiku, SAD poprilično kasne za Rusijom i biće potrebne decenije intenzivnog rada da se to ispravi. Takođe, u strategijskom smislu pozicija SAD nije baš najbolja, pošto se status arktičke sile osigurava zahvaljujući priobalnom pojasu Aljaske.
Sa Grenlandom pod američkom kontrolom, stvar se značajno menja, plus neće više biti EU kao „arktičkog igrača“. Norveška i Island nisu članice EU, a Švedska i Finska nemaju pristup vodama Norveškog ili Barencovog mora, što ih diskvalifikuje da učestvuju u budućoj „raspodeli prava i obaveza“.
Nedoslednosti u vođenju spoljne politike i bojažljivosti u artikulisanju bezbednosne politike uticale su da se sada EU nađe u teatru apsurda, pa zato u Briselu ni sami sebi ne mogu objasniti zašto se ovo dešava niti kako uokviriti ozbiljan odgovor. Sve što se do sada činilo od strane EU bilo je neozbiljno, proizvodeći jedan apsurd za drugim. Ovo se dešava zato što je zbog spoljnopolitičkih nedoslednosti i „strategijske bojažljivosti“ EU „izgubila“ i logiku delovanja i svrhu daljeg postojanja.
Bejaše to jasno i ranije, samo se propagandnom bukom i političkim pritiscima donekle sakrivalo. Trampova aktualizacija grenlandskog pitanja sve je ogolila.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala