00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Kriza identiteta u Davosu: Zašto je globalna elita izgubila poverenje naroda /video/

© Tanjug / AP/Markus SchreiberDavos 2026.
Davos 2026. - Sputnik Srbija, 1920, 25.01.2026
Pratite nas
Kad Leri Fink, generalni direktor BlekRoka i prvi ”gradonačelnik Davosa” posle ostavke Klausa Švaba zbog korupcije, uoči ovogodišnjeg Svetskog ekonomskog foruma ne krije zabrinutost za budućnost (svog) sveta jer je u dubokoj krizi legitimiteta, onda to mora da je ohrabrujući signal za sve koji nisu iz njegovog sveta, nego su njegove žrtve.
Utoliko više što i liberalni ”Gardijan” opominje da je ovo poslednja šansa za spašavanje tog starog, njihovog, svetskog poretka.

Poruka Kirila Dimitrijeva

Koji je, razume se, (bio) takav da je BlekRoku i tome sličnim finansijskim monstrumima i omogućio da postanu vlasnici svega. Uključujući i sve one mlade lidere – od Angele Merkel i Tonija Blera do Emanuela Makrona i Analene Berbok – koji su decenijama unazad tamo proizvođeni kao na fabričkoj (ili ideološkoj) traci. Da bi (napokon) svi zajedno i dospeli u pomenutu, duboku, a valjalo bi i bezizlaznu, krizu legitimiteta.
Tako da je Kiril Dmitrijev, izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina, i doputovao u Davos na sastanak sa izaslanicima administracije Donalda Trampa uz poruku da je to mesto gde globalisti razgovaraju o propasti globalizma, i sugestivno pitanje da li je to (došao) kraj njihovog novog svetskog poretka? Onog poretka, podsećanja radi, koji je trijumfalno proglasio Džordž Buš stariji kad je posle Hladnog rata poverovao Frensisu Fukujami da je stigao kraj istorije.
Taj – sada već stari – poredak, piše londonski ”Gardijan”, u Davosu se brani pod nategnutim sloganom ”Duh dijaloga” jer je glavna zvezda ovogodišnjeg Svetskog ekonomskog foruma, predsednik Amerike Donald Tramp, čitavu prvu godinu svog mandata proveo rasturajući taj poredak. Duh dijaloga je, sa neskrivenom setom konstatuje glasilo londonskih (neo)liberala, sve teže pronaći dok poredak zasnovan na (njihovim) pravilima, osim tradicionalnih strašila u vidu lidera Rusije i Kine, sad zajedno sa njima uništava i njihov kolega iz Amerike.
Kakav je to duh dijaloga ponajbolje se vidi u slučaju Danske koja je zbog Trampa odbila poziv u Davos.

Najkomplikovaniji geopolitički kontekst

Te stoga i nije iznenađenje što je među 1.300 političara, biznismena i pripadnika akademske zajednice koje je Svetski ekonomski forum odabrao da kažu šta ih brine u iduće dve godine, najviše njih istaklo – geoekonomsku konfrontaciju. Uz oružani sukob među državama na drugom mestu. A tu je i podatak da vojni izdaci u svetu iznose 2,7 biliona dolara, uz godišnje povećanje od 9,4 odsto, najveće još od Hladnog rata.
A i Borge Brende, predsednik Svetskog ekonomskog foruma umesto Klausa Švaba koji je sumnjičen da je isuviše kreativno obračunavao dnevnice i hotelske račune, priznaje očigledno: da se ovogodišnji forum održava u ”najkomplikovanijem geopolitičkom kontekstu još od osnivanja”.
Pokušavajući da unese pozitivan ton u sumorno raspoloženje vlasnika Davosa uprkos impresivnim količinama šampanjca koje se tamo otvore uz prasak – hiljadu i po boca samo u hotelu ”Belvedere”, puta 320 raznih žurki tokom pet dana – ”Gardijan” piše da ”i nakon više od pola veka od osnivanja privlačna moć Svetskog ekonomskog foruma za bogate i moćne ostaje neumanjena: više od 60 šefova država i vlada, kao i 55 ministara ekonomije i finansija, i više od 800 generalnih direktora i predsednika velikih korporacija”. A uz njih i brojni pripadnici civilnog sektora – nevladinih organizacija – koji tamo idu za džabe, to jest na teret organizatora. Tek da ne ostane neka nedoumica za čiji račun radi takav svet…
Ipak, uprkos šampanjcu i navedenim brojkama, Leri Fink iz BlekRoka priznaće da se, u ovo doba populizma i dubokog nepoverenja u njihove institucije – kako on opisuje današnju društvenu klimu na Kolektivnom zapadu – ovo okupljanje elite bori da ostane relevantno. ”Globalna elita izgubila je poverenje javnosti”, priznaje, i usput otkriva deo razloga za to: ”Od pada Berlinskog zida do danas stvoreno je više bogatstva nego u čitavoj istoriji ljudskog roda ukupno.” A najveći deo toga, prokomentarisaće portal Aksios, završio je u džepovima one vrste ljudi koji posećuju Davos.

Kraj savezništva

Međutim: načelne i uglavnom jalove rasprave o nejednakosti u svetu i propasti kapitalizma koji je to proizveo, ali i nešto konkretniji planovi da se samit iskoristi – upotrebi – da se Tramp podvede na stranu Vladimira Zelenskog umesto da mu, kako to definiše ”Gardijan”, ”nameće proruski mir”, pale su u vodu pod senkom Grenlanda i najozbiljnijeg raskola među transatlantskim partnerima još od Džordža Vašingtona i američkog rata za nezavisnost.
Do te mere da predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i francuski predsednik Emanuel Makron, koji je u Davosu s tamnim naočarima na očima kao žrtva nasilja u kući da sakrije tragove, proglašavaju skori kraj savezništva.
U teoriji, mogućnosti da uzvrate Americi zbog Grenlanda imaju nekoliko očiglednih. ”Volstrit džornal” spominje otkazivanje dobrodošlice američkoj vojsci u bazama u Evropi. ”Blumberg” piše o masovnoj prodaji američkih državnih obveznica. Sam Makron preti upotrebom evropske trgovinske ”bazuke”, takozvanog najmoćnijeg instrumenta protiv prisile kojima ima Evropska unija.
Trampov ministar finansija Skot Besent poručuje im da smire histeriju i s prezirom predviđa da će, od svega nabrojanog, Evropljani samo napraviti ”zastrašujuću radnu grupu”.
Šta će se o Grenlandu govoriti u Davosu? Čemu još služi Svetski ekonomski forum? I kakav poredak nastaje na njegovim ruševinama?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili novinar i sociolog Sloboda Reljić i politikolog i narodni poslanik Aleksandar Pavić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala