https://lat.sputnikportal.rs/20260121/u-davosu-je-i-ozvaniceno-zapad-gurnuo-zelenskog-i-kijev-na-totalnu-marginu-svetskih-procesa-1195019556.html
U Davosu je i ozvaničeno: Zapad gurnuo Zelenskog i Kijev na totalnu marginu svetskih procesa
U Davosu je i ozvaničeno: Zapad gurnuo Zelenskog i Kijev na totalnu marginu svetskih procesa
Sputnik Srbija
U Davosu je i ozvaničeno: Zapad gurnuo Zelenskog i Kijev na totalnu marginu svetskih procesa
2026-01-21T21:18+0100
2026-01-21T21:18+0100
2026-01-21T21:18+0100
svet
svet
svet – politika
ukrajina
svetski ekonomski forum u davosu
rekonstrukcija
specijalna vojna operacija u ukrajini – vesti
sad
evropska unija (eu)
analize i mišljenja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/15/1195018407_0:57:3072:1785_1920x0_80_0_0_6c03deb92f62bf3a2530f4ce5ceb1872.jpg
Jasno je da je rastuća tenzija između Brisela i Vašingtona koja postoji i koja će, očigledno dominirati u nekom narednom periodu nešto što stavlja Kijev u izuzetno tešku situaciju, smatra Mitić.Ukrajina gurnuta u treći planI to ne samo zato što pitanje Ukrajine stavlja u drugi, pa ponekad i u treći plan, već, pre svega što jednostavno sam transatlantski razdor ne odgovara Ukrajini koja je pokušavala na sve moguće načine da izbegne prvobitni Trampov plan na osnovu 28 tačaka, dodaje Mitić.„Tu je igrala na kartu evropske koalicije voljnih, ali sa druge strane, Ukrajini jeste bio cilj da se taj plan revidira, ali da se opet ne stvori i definitivan razdor između SAD i EU. Jer sami znaju da bez podrške SAD ne mogu da računaju na bilo kakav uspeh, niti na bojnom polju, niti u političkom ili diplomatskom, ili u smislu ekonomskog razvoja. Tako da je ovo jedna izuzetno teška situacija za Kijev i za Zelenskog i svakako će nastavak ovih geopolitičkih razmirica između Brisela i Vašingtona i ubuduće sve više škoditi Kijevu.“Razbacivanje novcem koga nemaCifra od 800 milijardi dolara je basnoslovna i zaista enormna u svakom pogledu pošto je mnogo veća od celokupne pomoći koju je Ukrajina dobila od 2022. godine od strane političkog Zapada, naglašava Mitić.Praktično je reč o istom iznosu kog je Evropska unija namenila u svom fondu za ponovno naoružavanje Evrope i tih 800 milijardi dolara dovoljno govori o tome u kakvoj se cifri radi, dodaje Mitić.Ko plaća rekonstrukciju a ko „skida kajmak“?Čelnici „Blek roka“ su više puta pokušavali i 2023. i 2024. godine i to na osnovu mnogo skromnijih suma da naprave jedan projekat tzv. rekonstrukcije i obnove Ukrajine ali nisu u tome do sada uspevali, podseća Mitić.Postavlja se i pitanje na šta će se potrošiti taj novac koji bi s jedne strane bio usmeren za rekonstrukciju javnih objekata ali se čini da će značajan, možda i veći deo biti vezan za biznis projekte usmerene ka profitu, poput rudarenja litijuma i drugih retkih metala, dodaje Mitić.„Dakle, pitanje koje se ovde postavlja je kome će ići taj profit? Da li će, u stvari Evropljani biti ti koji će davati novac za finansiranje obnove javne infrastrukture, dok bi američki biznisi išli na to da budu u tim profitabilnim aspektima eksploatacije i obnove Ukrajine. To je takođe jedno pitanje koje pogotovo sada dobija dodatno na značaju usled sve većeg razdora između EU i SAD. Naravno, posebno u kontekstu najnovijih neslaganja i tenzija vezanih za Grenland, što se smatra i uzrokom za to da se ovakav neki sporazum ne postigne u Davosu. Mada on sam u sebi nosi čitav niz ovih nelogičnosti o kojima sam do sada govorio.“Međutim, jasno je da nekakav dogovor o rekonstrukciji Ukrajine mora da postoji a njegov sastavni deo biće i deo Trampovog plana za postizanje sporazuma i samim tim moraće da se dođe do nekakvog dogovora u nekom trenutku, ukoliko se želi potpisivanje sporazuma, smatra Mitić.Ukrajina ostala bez 800 milijardi dolaraTaj sporazum, sa druge strane morao bi da bude mnogo i precizniji i mnogo realističniji od sporazuma o rekonstrukciji Ukrajine od 800 milijardi dolara, zaključio je Mitić.Odloženo je potpisivanje plana za obnovu Ukrajine, preneo je „Fajnenšel tajms“ pozivajući se na neimenovane zvaničnike.Najavljeno predstavljanje takozvanog „plana prosperiteta“ vrednog 800 milijardi dolara koji je trebalo da bude usaglašen između Ukrajine, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, odloženo je.Razlog su duboka neslaganja između Vašingtona i evropskih prestonica u vezi sa Grenlandom, kao i inicijativom američkog predsednika Donalda Trampa o formiranju „Saveta mira“ za Gazu.Koliko su Kijev i Zelenski zapali na zapadnu marginu, govori i činjenica da ukrajinski lider nije ni došao u Davos, izmišljajući razne izgovore.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260121/vitkof-se-nada-sastanku-sa-putinom-u-cetvrtak-1195008344.html
ukrajina
sad
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Vladimir Sudar
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112070/93/1120709311_392:0:1643:1251_100x100_80_0_0_1afda40b5ac00151879c0e2d85b04593.jpg
Vladimir Sudar
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112070/93/1120709311_392:0:1643:1251_100x100_80_0_0_1afda40b5ac00151879c0e2d85b04593.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/01/15/1195018407_199:0:2930:2048_1920x0_80_0_0_0729f30ca3c997b54b6baaea7c98782d.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vladimir Sudar
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112070/93/1120709311_392:0:1643:1251_100x100_80_0_0_1afda40b5ac00151879c0e2d85b04593.jpg
davos, zapad, vladimir zelenski, kijev, obnova, margina, svet, davos, zapad, vladimir zelenski, kijev, obnova, margina, svet
davos, zapad, vladimir zelenski, kijev, obnova, margina, svet, davos, zapad, vladimir zelenski, kijev, obnova, margina, svet
U Davosu je i ozvaničeno: Zapad gurnuo Zelenskog i Kijev na totalnu marginu svetskih procesa
Odloženo potpisivanje plana za obnovu Ukrajine u Davosu „teškog“ 800 milijardi dolara još je jedan dokaz da je na kolektivnom Zapadu pitanje Kijeva palo u drugi ili treći plan i da za režim Zelenskog dolaze sve teži dani, kaže za Sputnjik politikolog dr Aleksandar Mitić iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Jasno je da je rastuća tenzija između Brisela i Vašingtona koja postoji i koja će, očigledno dominirati u nekom narednom periodu nešto što stavlja Kijev u izuzetno tešku situaciju, smatra Mitić.
Ukrajina gurnuta u treći plan
I to ne samo zato što pitanje Ukrajine stavlja u drugi, pa ponekad i u treći plan, već, pre svega što jednostavno sam transatlantski razdor ne odgovara Ukrajini koja je pokušavala na sve moguće načine da izbegne prvobitni Trampov plan na osnovu 28 tačaka, dodaje Mitić.
„Tu je igrala na kartu evropske koalicije voljnih, ali sa druge strane, Ukrajini jeste bio cilj da se taj plan revidira, ali da se opet ne stvori i definitivan razdor između SAD i EU. Jer sami znaju da bez podrške SAD ne mogu da računaju na bilo kakav uspeh, niti na bojnom polju, niti u političkom ili diplomatskom, ili u smislu ekonomskog razvoja. Tako da je ovo jedna izuzetno teška situacija za Kijev i za Zelenskog i svakako će nastavak ovih geopolitičkih razmirica između Brisela i Vašingtona i ubuduće sve više škoditi Kijevu.“
Razbacivanje novcem koga nema
Cifra od 800 milijardi dolara je basnoslovna i zaista enormna u svakom pogledu pošto je mnogo veća od celokupne pomoći koju je Ukrajina dobila od 2022. godine od strane političkog Zapada, naglašava Mitić.
Praktično je reč o istom iznosu kog je Evropska unija namenila u svom fondu za ponovno naoružavanje Evrope i tih 800 milijardi dolara dovoljno govori o tome u kakvoj se cifri radi, dodaje Mitić.
„Znamo i da je EU pre nekih mesec dana jedva uspela da se dogovori oko zaduživanja za 90 milijardi, skoro pa deset puta manjoj cifri i tu se čak nekoliko država izdvojilo jer nisu želele da podrže taj projekat, poput Češke, Mađarske i Slovačke. Sa te strane to je zaista ogromna cifra. Drugo pitanje je, naravno ko bi prikupio jednu takvu cifru. Znamo da je, 'Blek rok' učestvovao u razgovorima sa vladom u Kijevu, negde u decembru i da bi oni bili ti koji bi koordinirali ili pravili taj projekat. Ali znamo i da je 'Blek rok' već imao bezuspešne pokušaje, još u jesen 2022. godine.“
Ko plaća rekonstrukciju a ko „skida kajmak“?
Čelnici „Blek roka“ su više puta pokušavali i 2023. i 2024. godine i to na osnovu mnogo skromnijih suma da naprave jedan projekat tzv. rekonstrukcije i obnove Ukrajine ali nisu u tome do sada uspevali, podseća Mitić.
Postavlja se i pitanje na šta će se potrošiti taj novac koji bi s jedne strane bio usmeren za rekonstrukciju javnih objekata ali se čini da će značajan, možda i veći deo biti vezan za biznis projekte usmerene ka profitu, poput rudarenja litijuma i drugih retkih metala, dodaje Mitić.
„Dakle, pitanje koje se ovde postavlja je kome će ići taj
profit? Da li će, u stvari Evropljani biti ti koji će davati novac za finansiranje obnove javne infrastrukture, dok bi američki biznisi išli na to da budu u tim profitabilnim aspektima eksploatacije i obnove Ukrajine. To je takođe jedno pitanje koje pogotovo sada dobija dodatno na značaju usled sve većeg razdora između EU i SAD. Naravno, posebno u kontekstu najnovijih neslaganja i
tenzija vezanih za Grenland, što se smatra i uzrokom za to da se ovakav neki sporazum ne postigne u Davosu. Mada on sam u sebi nosi čitav niz ovih nelogičnosti o kojima sam do sada govorio.“
Međutim, jasno je da nekakav dogovor o rekonstrukciji Ukrajine mora da postoji a njegov sastavni deo biće i deo Trampovog plana za postizanje sporazuma i samim tim moraće da se dođe do nekakvog dogovora u nekom trenutku, ukoliko se želi potpisivanje sporazuma, smatra Mitić.
Ukrajina ostala bez 800 milijardi dolara
Taj sporazum, sa druge strane morao bi da bude mnogo i precizniji i mnogo realističniji od sporazuma o rekonstrukciji Ukrajine od 800 milijardi dolara, zaključio je Mitić.
Odloženo je potpisivanje plana za obnovu Ukrajine, preneo je „Fajnenšel tajms“ pozivajući se na neimenovane zvaničnike.
Najavljeno
predstavljanje takozvanog „plana prosperiteta“ vrednog 800 milijardi dolara koji je trebalo da bude usaglašen između Ukrajine, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, odloženo je.
Razlog su duboka neslaganja između Vašingtona i evropskih prestonica u vezi sa Grenlandom, kao i inicijativom američkog predsednika Donalda Trampa o formiranju „Saveta mira“ za Gazu.
Koliko su Kijev i Zelenski zapali na zapadnu marginu, govori i činjenica da ukrajinski lider nije ni došao u Davos, izmišljajući razne izgovore.