https://lat.sputnikportal.rs/20250304/naucnici-tvrde-da-su-na-putu-ozivljavanja-mamuta-genetskom-modifikacijom-slonova---evo-sta-su-1183241592.html
Naučnici tvrde da su na putu oživljavanja mamuta genetskom modifikacijom slonova - evo šta su stvorili
Naučnici tvrde da su na putu oživljavanja mamuta genetskom modifikacijom slonova - evo šta su stvorili
Sputnik Srbija
Naučnici u američkoj biotehnološkoj kompaniji "Kolosal Bajosajensis" pokušavaju da vrate vunaste mamute, genetski modifikujući azijske slonove koji bi na taj... 04.03.2025, Sputnik Srbija
2025-03-04T22:49+0100
2025-03-04T22:49+0100
2025-03-04T22:50+0100
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/01/11/1181714822_368:78:1022:446_1920x0_80_0_0_c3ce81ad2c34fe3b3fc0d15510eef8e3.jpg
Iz američke kompanije su naveli da se nadaju da će se prvo mladunče vunastog mamuta roditi do kraja 2028. godine, kao i da u svom planu za oživljavanje mamuta genetskom modifikacijom slonova, za sada rade na stvaranju genetski modifikovanog - vunastog miša, u čemu su uspeli.Suosnivač i izvršni direktor kompanije "Kolosal" Ben Lam je rekao da je tim proučavao drevne genome mamuta i upoređivao ih sa genomima azijskih slonova kako bi shvatio po čemu se razlikuju, i da je već počeo da uređuje genome ćelija azijskih slonova.On je dodao da je tim za istraživanje uspeo da stvori zdrave, genetski modifikovane miševe koji imaju osobine usmerene na hladnoću, uključujući vunastu dlaku."To ništa ne ubrzava, ali je ogromna tačka potvrde", rekao je Lam.U istraživanju, koje još nije recenzirano, tim je koristio brojne tehnike za uređivanje genoma kako bi genetski modifikovao oplođena jajašca miša ili modifikovao embrionalne mišje matične ćelije i ubrizgao ih u embrione miša, pre nego što ih implantira u surogate.Dva ciljana gena kod miševa, za koje se smatra da su doprineli rastu vunaste dlake, pronađena su i kod mamuta, a promene koje su uneli istraživači su osmišljene da učine mišje gene sličnijim mamutovim genima.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/01/11/1181714822_409:0:1024:461_1920x0_80_0_0_1213e9b6ad71fa7a76eccd68d913f29a.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo
nauka i tehnologija, društvo
Naučnici tvrde da su na putu oživljavanja mamuta genetskom modifikacijom slonova - evo šta su stvorili
22:49 04.03.2025 (Osveženo: 22:50 04.03.2025) Naučnici u američkoj biotehnološkoj kompaniji "Kolosal Bajosajensis" pokušavaju da vrate vunaste mamute, genetski modifikujući azijske slonove koji bi na taj način dobili osobine izumrlih praistorijskih životinja, preneo je danas Gardijan.
Iz američke kompanije su naveli da se nadaju da će se prvo mladunče vunastog mamuta roditi do kraja 2028. godine, kao i da u svom planu za oživljavanje mamuta genetskom modifikacijom slonova, za sada rade na stvaranju genetski modifikovanog - vunastog miša, u čemu su uspeli.
Suosnivač i izvršni direktor kompanije "Kolosal" Ben Lam je rekao da je tim proučavao drevne genome mamuta i upoređivao ih sa genomima azijskih slonova kako bi shvatio po čemu se razlikuju, i da je već počeo da uređuje genome ćelija azijskih slonova.
On je dodao da je tim za istraživanje uspeo da stvori zdrave, genetski modifikovane miševe koji imaju osobine usmerene na hladnoću, uključujući vunastu dlaku.
"To ništa ne ubrzava, ali je ogromna tačka potvrde", rekao je Lam.
U istraživanju, koje još nije recenzirano, tim je koristio brojne tehnike za uređivanje genoma kako bi genetski modifikovao oplođena jajašca miša ili modifikovao embrionalne mišje matične ćelije i ubrizgao ih u embrione miša, pre nego što ih implantira u surogate.
Dva ciljana gena kod miševa, za koje se smatra da su doprineli rastu vunaste dlake, pronađena su i kod mamuta, a promene koje su uneli istraživači su osmišljene da učine mišje gene sličnijim mamutovim genima.