https://lat.sputnikportal.rs/20220804/godisnjica-oluje-u-srbiji-pomen-u-hrvatskoj-praznik-1140683498.html
Godišnjica Oluje: U Srbiji pomen, u Hrvatskoj praznik
Godišnjica Oluje: U Srbiji pomen, u Hrvatskoj praznik
Sputnik Srbija
Na današnji dan, pre 27 godina, hrvatska vojska je na području tadašnje Republike Srpske Krajine počela operaciju "Oluja". Ubijeno je ili nestalo oko 2.000 Srba... 04.08.2022, Sputnik Srbija
2022-08-04T07:18+0200
2022-08-04T07:18+0200
2022-08-04T11:33+0200
srbija
srbija
akcija „oluja“
srbija – politika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110409/28/1104092811_0:0:1800:1014_1920x0_80_0_0_477ff317934b10bb007f80a7efbf5b2c.jpg
Kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić godišnjica ove hrvatske vojno-policijske akcije biće obeležena u Novom Sadu, na Trgu slobode, danas u 20 sati.U Hrvatskoj će i ove godine akcija biti obeležena kao praznik - Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja.Centralno obeležavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gde će predsednik Zoran Milanović danas prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.Precizni protokol obeležavanja godišnjice ''Oluje''' u Kninu još nije objavljen, a prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je u sredu polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sećanja na ubijene i proterane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije.Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji ''''Oluja'''' je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a proterano više od 250.000.Jedno od najsurovijih etničkih čišćenjaDok je za Hrvate ''''Oluja'''' razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.Akcija ''''Oluja'''' počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.Dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila je u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u ''''Oluji'''' bio osuđen na 24 godina zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.U Haškom tribunalu uz Gotovinu se sudilo i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno veće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak" i „Oluja" Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika Generalštaba Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep", „Bljesak" i „Oluja".Za 25 godine od ''''Oluje'''' hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dve osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.U Hrvatskoj će ova godišnjica ''''Oluje'''' biti obeležena u senci prve optužnice koju je Srbija podigla protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti.Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog.A zašto priča o „Oluji“ nije nikada do kraja ispričana analizirali smo u emisiji „Sputnjik intervju“, čiji su gosti bili predsednik centra Veritas Savo Štrbac, bivši oficir vojske Republike Srpske Krajine Milorad Popović i novinar Milena Marković:
https://lat.sputnikportal.rs/20220803/zbeg-iz-hrvatske-koji-traje-zasto-oluja-nije-nikada-do-kraja-ispricana-prica-video-1140665733.html
srbija
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2022
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
srbija, akcija „oluja“, srbija – politika
srbija, akcija „oluja“, srbija – politika
Godišnjica Oluje: U Srbiji pomen, u Hrvatskoj praznik
07:18 04.08.2022 (Osveženo: 11:33 04.08.2022) Na današnji dan, pre 27 godina, hrvatska vojska je na području tadašnje Republike Srpske Krajine počela operaciju "Oluja". Ubijeno je ili nestalo oko 2.000 Srba, a proterano više od 220.000. Dan sećanja na sve stradale i prognane u oružanoj akciji "Oluja" biće obeležen u 20 časova u Novom Sadu, na Trgu slobode.
Pratite Sputnjik i na letovanju
Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com
Kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić godišnjica ove hrvatske vojno-policijske akcije biće obeležena u Novom Sadu, na Trgu slobode, danas u 20 sati.
U Hrvatskoj će i ove godine akcija biti obeležena kao praznik - Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja.
Centralno obeležavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gde će predsednik Zoran Milanović danas prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Precizni protokol obeležavanja godišnjice ''Oluje''' u Kninu još nije objavljen, a prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je u sredu polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sećanja na ubijene i proterane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije.
Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji ''''Oluja'''' je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a proterano više od 250.000.
Jedno od najsurovijih etničkih čišćenja
Dok je za Hrvate ''''Oluja'''' razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.
Akcija ''''Oluja'''' počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila je u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.
U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u ''''Oluji'''' bio osuđen na 24 godina zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.
U Haškom tribunalu uz Gotovinu se sudilo i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno veće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.
Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak" i „Oluja" Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Franje Tuđmana, koji je preminuo 1999.
U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika Generalštaba Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep", „Bljesak" i „Oluja".
Za 25 godine od ''''Oluje'''' hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dve osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.
U Hrvatskoj će ova godišnjica ''''Oluje'''' biti obeležena u senci prve optužnice koju je Srbija podigla protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti.
Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog.
A zašto priča o „Oluji“ nije nikada do kraja ispričana analizirali smo u emisiji „Sputnjik intervju“, čiji su gosti bili predsednik centra Veritas Savo Štrbac, bivši oficir vojske Republike Srpske Krajine Milorad Popović i novinar Milena Marković:
